Historija Sjedinjenih Američkih Država – razlika između verzija

{{Historija SAD}}

 

 

'''[[Historija]] [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]''' se dijeli u nekoliko perioda, pri čemu se kao međaši uzimaju neki od najvažnijih događaja. Najčešća je podjela na ''predkolumbovski period'' - koji pokriva vrijeme sve do dolaska prvih evropskih istraživača i kolonista u Sjevernu Ameriku - a iza koga slijedi ''kolonijalni period'' - kojim se pokriva vrijeme od dolaska kolonista do stvaranja samih SAD [[1776]]. godine. Historija u užem smislu se najčešće dijeli na periode koji se tiču sljedećih događaja - donošenje [[Ustav SAD|Ustava SAD]] kojim su SAD postale federacija, odnosno država u pravom smislu riječi; završetak [[američko-meksički rat|američko-meksičkog rata]] kojim su etablirane njene granice; završetak [[američki građanski rat|građanskog rata]] kojim su SAD postale moderna industrijska sila; [[prvi svjetski rat]] kojim su SAD postale svjetska sila; [[drugi svjetski rat]] kojim su postali supersila, te [[hladni rat]] nakon koga su SAD postale jedina supersila. Period hladnog rata se ponekad dijeli na periode prije i poslije [[Atentat na Johna F. Kennedyja|atentata na predsjednika Kennedyja]], odnosno prije i poslije [[Reaganova revolucija|Reaganove revolucije]].

 

{{main|Pred-kolumbovski period}}

 

Područje današnjih SAD je bilo nenastanjeno sve do posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] kada se zbog niže razine mora stvorio [[Beringov kopneni most]]. Tada su - prema nekim izvorima od prije 20.000 godina - preko njega grupe [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] iz [[Azija|Azije]] postupno prešle u [[Aljaska|Aljasku]] i nastavile se širiti na jug kroz [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]], [[Centralna Amerika|Centralnu]] i Južna [[Amerika|Južnu Ameriku]].

To nije bio slučaj s engleskim kolonijama, koje su počele nicati na istočnoj obali Sjeverne Amerike od [[1607]]. godine kada je na području današnje Virginije formiran [[Jamestown]]. Ta se kolonija održala i prosperirala zahvaljujući uzgajivanju [[duhan]]a, dok su nešto sjevernije, na teritoriji poznatoj kao [[Nova Engleska]] počeli pristizati doseljenici nonkonformističkih vjerskih stavova, poznatiji kao [[puritanci]], a koji su u Novom svijetu tražili vjersku slobodu. Veća fleksibilnost engleskih vlasti prema svojim kolonijama u odnosu na francusku je omogućila veći broj kolonista, pa su tako do kraja 17. vijeka među engleske kolonije absborbirana manja nizozemska i švedska naselja. U južnim dijelovima engleskih posjeda je naglo širenje plantaži pamuka i duhana dovelo do potrebe za radnom snagom koju kolonisti, čak ni uz sistem tzv. [[ugovorno ropstvo|ugovornog ropstva]] odnosno uz angažiranje kažnjenika, nisu bili u stanju zadovoljiti. Zbog toga se Afrike počinju uvoziti robovi koji će biti preci današnjih [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]].

 

 

Engleski kolonisti su od samog dolaska na tlo Sjeverne Amerike povremeno dolazili u sukobe s domorodačkim stanovništvom. Iako su mnoga naselja kolonista bila uništavana, kao u slučaju [[rat kralja Filipa|rata kralja Filipa]], Indijanci se u pravilu nisu mogli na duži rok efikasno suprotstaviti kolonistima, dijelom zbog razjedinjenosti, dijelom zbog tehnološke inferiornosti, ali najviše zbog stalnog priliva novih kolonista.

{{Main|Historija SAD (1776-1789)}}

 

 

Kada je oružani sukob izbio 1775. godine, kolonisti su se ispočetka samo namjeravali osloboditi poreza. Međutim, radikalna frakcija na čelu s [[Thomas Jefferson|Thomasom Jeffersonom]], inspirirana [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] idealima, je zaključila da se američke kolonije mogu trajno riješiti nepravde iz matice zemlje jedino ako postanu potpuno nezavisne. Te zamisli su svoj izraz našle na [[Drugi kontinentalni kongres|Drugom kontinentalnom kongresu]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]] gdje je [[4.7.]] [[1776]]. donesena znamenita [[Deklaracija nezavisnosti SAD]]. Njime se trinaest kolonija proglasilo nezavisnim od Velike Britanije i sklopilo ad hoc [[konfederacija|savez]] koji će biti poznat kao Sjedinjene Američke Države.

Američkoj teritorijalnoj ekspanziji je u tom periodu snažan poticaj dala činjenica da su SAD još uvijek bile pretežno ruralna i na poljoprivredu orijentirana nacija, kao i da je migracija na slabo naseljeni, a resursima bogati Zapad služila kao ispušni ventil za socijalno nezadovoljstvo. Glad za novom zemljom je bio razlog sve učestalijih sukoba s indijanskim plemenima, kao i nasilnog protjerivanja Indijanaca na područja zapadno od rijeke Mississippi [[1830]]. godine.

 

 

Širenje SAD na Zapad, koje se od [[1845]]. godine vezano uz ideološki koncept ''[[Manifestna sudbina|Manifestne sudbine]]'', je ipak s vremenom moralo dovesti do sukoba sa susjednim državama. U slučaju [[Britanski imperij|Britanskog imperija]], koji je bio na vrhuncu snage, teritorijalna prisezanja na pacifičku obalu su riješena [[1846]]. kompromisom. U slučaju Meksika je pristupanje Teksasa SAD dovelo do [[Američko-meksički rat|američko-meksičkog rata]] (1846-1847). Američke snage su porazile Meksiko i prisilile ga da [[Mirovni ugovor o Guadelupe Hidalgou|Mirovnim ugovorom u Guadelupe Hidalgou]] preda 42 % teritorija, uključujući [[Kalifornija|Kaliforniju]].

Spor je s vremenom toliko dobio na intenzitetu da je na zapadnim područjima, pogotovo nakon izglasavanja kontroverznog [[Zakon o Kansasu i Nebraski|Zakona o Kansasu i Nebraski]] došlo do oružanih sukoba između pristaša i protivnika ropstva. Na Jugu se, pak, širilo mišljenje da ukoliko dominacija robovlasničkih država više nije moguća unutar SAD, valja provesti [[otcjepljenje]].

 

 

Kada su se nezadovoljni sjevernjaci konačno ujedinili pod novom [[Republikanska stranka SAD|Republikanskom strankom]], njihov kandidat [[Abraham Lincoln]] je 1860. pobijedio na predsjedničkim izborima. Na to je [[Južna Karolina]] reagirala proglašenjem nezavisnosti, u čemu ju je slijedilo još nekoliko južnih država koje su se početkom [[1861]]. ujedinile u [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]].

Federalna vlada je odbila priznati secesiju te su na teritoriju južnih država ostale vojne instalacije, uključujući tvrđavu [[Fort Sumter]]. Napad južnjačke milicije na nju je dao povod za početak oružanog sukoba poznatog kao [[američki građanski rat]].

 

 

Građanski rat je ne samo konačno riješio pitanje ropstva, nego i nadmoći federalne nad vlašću pojedinih država, kao i stvorio moderni nacionalni identitet Amerikanaca i mnoge suvremene državne institucije. Zbog toga mnogi historičari taj period nazivaju [[Druga američka revolucija|Drugom američkom revolucijom]].

Tome je značajno doprinio i dotle nezapamćena navala imigranata, koji su, za razliku od prethodnih decenija, dolalizi iz [[Skandinavija|Skandinavije]], [[Južna Evropa|Južne]] i [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Novi doseljenici su zbog jezičnih, kulturnih i vjerskih barijera imali problema uklopiti se u pretežno [[WASP]]-ovsku ruralnu maticu američke nacije, te su se ispočetka koncentrirali u velikim gradovima na Istoku, služeči kao jeftina radna snaga, te tako potpomažući sve veću urbanizaciju SAD.

 

 

S naglim razvojem industrije se u SAD počela organizirati i radnička klasa u prve [[sindikat]]e kao i [[radnički pokret]], ali on nije imao toliko političkog utjecaja kao sve više rastuća [[srednja klasa]] koja će, kao i u nekim drugim državama, svoj izraz naći u prvim oblicima [[masovna kultura|masovne kulture]], ali i društvenim pokretima kao što su [[sufražetkinje]] i [[trezvenjački pokret]].

Odmah po završetku rata se ispostavilo kako američka javnost nema interesa za trajno sudjelovanje SAD na međunarodnoj sceni. [[Versajski mirovni ugovor]] nije ratificiran, a SAD nije postala članicom [[Liga naroda|Lige naroda]]. Umjesto toga su se SAD ponovno okrenule izolacionizmu, odnosno vlastitom razvoju i interesima, za što je glavni razlog bilo bogatstvo naglo stečeno ratom koji je SAD, za razliku od manje-više svih drugih svjetskih sila, ostavio neokrznutim.

 

 

Rat je prije toga dao poticaj da se konačno ostvare ciljevi nekih od reformskih pokreta iz prethodnih decenija. Tako su ustavnim amandmanima žene [[Žensko pravo glasa u SAD|konačno stekle pravo glasa]], a ustavnim amandmanom je [[1920]]. uvedena i [[prohibicija]] proizvodnje i točenja alkoholnih pića na nacionalnoj razini. Za prohibiciju se ubrzo ispostavilo da predstavlja veliki promašaj, s obzirom da se njome nisu mogli iskorijeniti običaji američkog stanovništva vezani uz konzumaciju alkohola, pa je potražnja za ilegalnim alkoholom dovela do masovnog krijumčarenja koje je s vremenom preuzeo [[organizirani kriminal]]. Masovno kršenje zakona koje se istovremeno smatralo društveno prihvatljivim, a zajedno s novostečenim prosperitetom i usponom srednje klase dovelo je i do naglih promjena u društvenom moralu i kulturi koje su pospješili novi izumi kao [[automobil]] i [[radio]] te nova muzika koja se naziva [[jazz]].

S druge strane je poratni period označio nastavak ekonomskog uspona SAD, kome su bitno doprinijele i nove tehnologije, kao i razvitak prometne infrastrukture te sve veća dostupnost automobila širokim slojevima stanovništva. U SAD se tako, pogotovo za vrijeme predsjednika [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowera]] užurbano grade [[motel]]i, [[autocesta|autoceste]], [[drive-in]] kina, supermarketi i restorani [[brza hrana|brze hrane]]. Uz blagostanje i širenje srednje klase na popularnu kulturu, ali i politiku sve više utječe novi medij [[televizija|televizije]].

 

 

Poratni period u SAD također karakterizira tzv. [[baby boom]], kao i odrastanje generacije zvane [[baby boomer]]i - prve koja nikada nije iskusila siromaštvo. Ona počinje stvarati začetke vlastite kulture koja će se temeljiti na embrionalnom [[rock'n'roll]]u, odnosno eksplicitnom ili implicitnom odbacivanju tradicionalnih vrijednosti. Istovremeno u SAD izum [[kontraceptivna pilula|kontraceptivne pilule]] dovodi do začetaka tzv. [[seksualna revolucija|seksualne revolucije]].

Tako oštra vanjska politika je, pak, koincidirala s radikalnim odbacivanjem kejnzijanske ekonomske politike, odnosno kresanjem socijalnih izdataka, ali i radikalnim smanjenjem poreza. Reagan je smatrao kako se SAD iz ekonomske krize može izvući jedino ako privatni sektor ne bude opterećen državnim davanjima, što bi s vremenom dovelo do smanjenja nezaposlenosti, a samim time i povećanja općeg prosperiteta. Taj program, zvan [[Reaganomika]], do sredine 1980-ih je doveo do kraja ekonomske krize.

 

 

Istovremeno s ekonomskim trendovima su se od 1980-ih u SAD bilježili i dotada nezabilježeni kulturni trendovi, koji su se prvenstveno odražavali kroz povratak društvenog konzervativizma, ali i jačanje protestantskog fundamentalizma koji je, koristeći nove medije kao televizija, odnosno [[televangelizam|televizijske propovjednike]] stekao snažan politički utjecaj. Ti su se trendovi najviše mogli zamijetiti kod baby boomera od kojih su mnogi napustili radikalne ideje svoje mladosti kako bi prigrlili ili vjerski konzervativizam ili bezočni materijalizam koga je inkarnirala nova supkultura [[yuppie]]ja.

Clinton, s druge strane, nikada u SAD nije uživao takvu popularnost kao u ostatku svijeta. Razlog je bio niz pogrešaka koje je učinio u prvim godinama mandata, kada je na sebe navukao bijes konzervativaca. On je za posljedice prvo imao debakl pokušaja da se uvede zdravstveno osiguranje, a potom tzv. [[Republikanska revolucija|Republikansku revoluciju]] 1994. godine kojom su republikanci dobili kontrolu nad Kongresom. Clinton je zbog toga u mnogim svojim političkim stavovima skrenuo udesno i tako dobio izbore 1996. godine. Međutim, animozitet republikanaca je ostao i eskalirao prilikom [[afera Lewinsky|afere Lewinsky]] [[1998]]. godine kada umalo nije bio smijenjen s položaj. Iako je Clinton preživio to iskušenje, sa sobom je do kraja mandata vukao sjenu tog i niza drugih skandala, koji će duboko podijeliti američku naciju.

 

 

Još prije kraja Clintonovog mandata je tzv. [[dot com kolaps]] pokazao da su temelji američke ekonomske supremacije daleko krhkiji nego što se mislilo. [[Predsjednički izbori u SAD 2000|Predsjednički izbori 2000. godine]], a pogotovo njihov tijesan rezultat i kontroverze oko rezultata na Floridi, su u ostatku svijeta pokazali nesavršenost američke demokracije.

{{reflist}}

 

{{Commonscat|History of the United States}}

* [http://dca.tufts.edu/features/aas A New Nation Votes: American Elections Returns 1787-1825]

 

[[Kategorija:Historija SAD|* Historija SAD]]

 

[[af:Geskiedenis van die Verenigde State van Amerika]]

[[en:History of the United States]]

[[eo:Historio de Usono]]

[[eu:Ameriketako Estatu Batuetako historia]]

[[fa:تاریخ آمریکا]]