Nuklearna fizika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: cy:Ffiseg niwclear; kozmetičke promjene
Red 32:
Za vreme Drugog svetskog rata i u ranom [[Hladni rat|hladnom ratu]] je nastavljen razvoj nuklearne tehnologije, dok se malo pažnje obraljalo na dugoročne opasnosti radijacije i radioaktivne kontaminacije. Jači otpad nastao proizvodnjom uranijuma je skladišten u velike tankove sa rokom trajnosti od samo par decenija, i nije bilo planova za dugoročnije skladištenje dok je manje jakom otpadu dopušteno da procuri u zemljište bez temeljnih proračuna o dugoročnim posledicama. Mnoga nuklearna oružja su testirana u atmosferi (to jest iznad povvršine [[Zemlja|Zemlje]]), što je oslobodilo dovoljno radioaktivnog materijala da veoma značajno podigne svetski nivo [[pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]]. Konačno je sporazum o ograničenim probama prekinuo ove probe u SAD i [[SSSR]]-u (mada su podzemne probe nastavljene u obe zemlje, a [[Francuska]] i [[Kina]] su nastavile atmosferske probe još dugo vremena).
 
Zatim su razvijeni nuklearni reaktori za korišćenje u [[podmornica]]ma, [[brod]]ovima i za komercijalnu upotrebu. Od 1960-ih, protivnici nuklearne energije su tvrdili da dugoročno izlaganje niskim nivoima zračenja može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema, i da [[radioaktivna kontaminacija]] iz životne okoline može da pređe na ljude dovodeći do ovakvih dugoročnih izlaganja. Ove tvrdnje su ostale kontrovrezne, vidi [[linear no threshold model]], [[radiation hormesis]]. Usled ovih tvrdnje je javna zabrinutost dramatično porasla, sigurnosne mere su pojačane, a korišćenje radioaktivnih materijala poput [[torijum]]a u plinskim mrežicama (''gas mantles'') je smanjeno.
 
Javna zabrinutost je znatno porasla usled nuklearnih nezgoda posebno onih u [[Tri majl ajlend|Tri majl ajlendu]]u (''Three Mile Island'') i [[Černobiljska nesreća|Černobilju]]. Ova zabrinutost se u mnogim slučajevima sastoji iz nenalačkog straha od svega što u svom imenu sadrži odrednicu "nuklearno". Na primer, nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija (''nuclear magnetic resonance imaging spectroscopy'') (NMRI), koja nema nikakve veze sa radioaktivnošću je preimenovana u magnetnu rezonancu (''magnetic resonance imaging'') (MRI) da bi se se ugušio javni strah.
 
Radioaktivni [[izotop]]i i dalje imaju mnoge značajne primene, uključujući praćenje bioloških procesa u ljudskom telu za potrebe dijagnostike, očuvanje hrane u teglama ubijanjem bakterija i određivanje starosti geoloških nalaza bazirano na procenama o brzini raspada izotopa. Od ovih primena, pa do upotrebe nuklearne energije, nuklearna tehnologija je još uvek u širokoj upotrebi uprkos javnoj zabrinutosti. Izgradnja novih reaktora se nastavlja, posebno u [[Azija|Aziji]], kao i razvoj novih tipova reaktora koji koriste [[nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]] i [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]].
 
== Srodne teme ==
* [[Nuklearni inženjering]]
 
{{stub}}
{{Nuklearna tehnologija}}
 
[[categoryKategorija:Fizika]]
 
[[ar:فيزياء نووية]]
Red 52:
[[ca:Física nuclear]]
[[cs:Jaderná fyzika]]
[[cy:Ffiseg niwclear]]
[[da:Kernefysik]]
[[de:Kernphysik]]