Ratni zločin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
da, jer je FAQ jednog sveučilišta relevantniji izvor od Statuta MKS-a, koji je najrelevantniji po tom pitanju :S (mislim, što si neki dopuštaju :S) --> def. s en.wiki + Status MKS
Red 1:
[[Datoteka:Chinese killed by Japanese Army in a ditch, Hsuchow.jpg|thumb|right|[[Xuzhou]], [[Kina]], [[1938]]. Tela kineskih civila koje je ubila japanska vojska.<ref>It may be pointless to try to establish which World War II Axis aggressor, Germany or Japan, was the more brutal to the peoples it victimised. The Germans killed six million Jews and 20 million Russians [i.e. Soviet citizens]; the Japanese slaughtered as many as 30 million Filipinos, Malays, Vietnamese, Cambodians, Indonesians and Burmese, at least 23 million of them ethnic Chinese. Both nations looted the countries they conquered on a monumental scale, though Japan plundered more, over a longer period, than the Nazis. Both conquerors enslaved millions and exploited them as forced labourers—and, in the case of the Japanese, as [forced] prostitutes for front-line troops. Johnson, ''Looting of Asia''</ref>]]
[[Datoteka:My Lai massacre.jpg|thumb|right|[[Vijetnam]] [[1968]]. Tela vijetnamskih seljana koje je ubila američka vojska.]]
'''Ratni zločin''' jeu najopćenitijem smislu predstavlja teška povredai međunarodnogozbiljna humanitarnogkršenja [[Pravo oružanih sukoba|ratnog prava počinjenai običaja]] povodom kojih se počinitelji istih mogu kazneno goniti. Ne postoji jedinstvena definicija termina "ratni zločin". [[Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda]], u vrijemečlanku međunarodnih8., ilidonosi nemeđunarodnihsljedeću oružanihdefiniciju - ratnim zločinom smatraju se teške povrede [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] iz [[1949.]] godine te druge teške povrede zakona i običaja primjenjivih u međunarodnom oružanom sukobu u uspostavljenim okvirima međunarodnog prava, odnosno, u slučaju oružanog sukoba čiji značaj nije međunarodni, teške povrede članka 3. zajedničkoga za sve četiri Ženevske konvencije.<ref>[http://mhpzakon.fpnposlovna.bg.achr/public/rimski-statut-medunarodnoga-kaznenog-suda-iz-2001.rs-godine/pitanja_odgovori242949/pitanja_odgovori_16zakoni.htmlaspx FakultetZakon političkiho nauka,potvrđivanju CentarRimskog zastatuta međunarodnoMeđunarodnoga humanitarnokaznenog pravosuda i- međunarodnečlanak organizacije8.] - Iz članka 8. izvučene su uopćene definicije, dok je konkretizirani prikaz taksativno nabrojenih inkriminacija dostupan pod navedenim linkom.</ref> MeđunarodneDruge međunarodne konvencije pod time podrazumijevaju "povrede zakona i običaja rata", a što uključuje ubistva, zlostavljanje i deportacije civilnog stanovništva u logore za prisilni rad; ubistva i zlostavljanje [[ratni zarobljenici|ratnih zarobljenika]]; ubistva talaca; uništenje gradova i naselja koje nije opravdano vojnim potrebama. Definicija ratnog zločina nalazi se i u cijelom nizu nacionalnih kaznenih zakona koji reguliraiju materiju. Navedene činjenice jasno ilustriraju što složenost samog pojma, što nepostojanje jedinstveno usvojene i unificirane definicije koja bi na adekvatan način obuhvatila sve postojeće.
 
Ratni zločini su postojali i bili definirani običajnim pravom od davnina, a od njih je najpoznatija [[ratna perfidija]]. Koncept je prvi put kodificiran [[Haške konvencije|Haškim konvencijama]], te konačno ustanovljen nakon [[drugi svjetski rat|drugogDrugog svjetskog rata]]. Odredbe o ratnim zločinima su iz međunarodnih konvencija preuzele sve države svijeta, kao i [[Međunarodni krivični sud]].
 
U poratnim društvima neretko dolazi do pravdanja pa i glorifikovanja ratnih zločina. Antropolog [[Ivan Čolović]] to objašnjava time što prema ideologiji ekstremnog [[nacionalizam|nacionalizma]] [[nacija]] stoji iznad svega, pa ništa što je učinjeno u borbi protiv neprijatelja nacije ne može biti zločin.<ref>http://pescanik.net/2012/09/ivan-colovic-intervju/ Ivan Čolović – intervju</ref>