Šišmiš – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q28425 (translate me)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 11:
| ordo_autorstvo = [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbach]], [[1779]].
| razdioba_stupanj = [[Podred]]ovi
| razdioba = [[Velešišmiši|Megachiroptera]]<br/ />
[[Sitnošišmiši|Microchiroptera]]
}}
Red 37:
[[Letna kožica]] se sastoji od dva sloja [[koža|kože]] i proteže se od zapešća do ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva ''Uropatagium'' (pobliže vidi [[letna kožica]]) i uključuje i [[rep]] - ako postoji - i često služi za obuhvaćanje [[plijen]]a. Palac je kratak (ne postoji samo kod Furipteridae) i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta jako produžena i napinju letnu kožicu. Dok velešišmiši uglavnom imaju kandžu i na drugom prstu, većina sitnošišmiša ju nema. Trn na peti služi zatezanju repne letne kožice. Za razliku od većine drugih [[sisavci|sisavaca]], stražnje noge su okrenute prema natrag i završavaju s pet prstiju s [[kandža]]ma. Gusto, [[svila|svilenkasto]] [[krzno]] šišmiša je najčešće sivo do smeđe, iako postoje i bijele i šarene vrste.
 
Veličina ovih [[životinje|životinja]] se od vrste do vrste jako razlikuje. Tako se [[svinjoliki šišmiš]] veličine od samo tri [[cm]] i težinom od 2 [[gram]]a uz [[etrurski mali miš|etrurskog malog miša]] smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš [[kalong]] može imati raspon krila i do 1,7 [[metar|m]] i doseći težinu od 1,5 [[kg]].
 
== Način života ==
 
Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, su noćne životinje koje dan prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dole što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg prema dole jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za držanje za podlogu im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog, da niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za orijeniranje u okolišu kao i za utvđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja [[ultrazvuk]]a. Ustima ili nosom ispuštaju ultrazvukove izvan područja čujnosti za ljudsko uho. Neke vrste ([[Megadermatidae]], [[Phyllostomidae]]) su za pojačavanje tih zvukova razvile upadljive izrasline na nosovima koje podsjećaju na listiće. Uši su im dobro razvijene s često velikim [[ušna školjka|ušnim školjkama]] kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih ultrazvukova. Velešišmiši, osim [[rozetni velešišmiši|rozetnih]], nemaju razvijen eholokacijski sistem. Šišmiši dobro vide, ali većina ima naročito dobro razvijen [[njuh]].
[[Datoteka:Pteropus giganteus male.jpg|thumb|250px|left|Velešišmiš]]
Red 53:
* '''Insekti''': Većina vrsta su [[kukcojedi]]. U tu skupinu spada većina vrsta koje žive u [[Europa|Europi]].
* '''Voće''': U skupinu koja se hrani uglavnom [[voće]]m spada većina velešišmiša, ali i neki sitnošišmiši [[Stenodermatinae]] koje nazivaju "voćnim vampirima" a žive na američkom [[kontinent]]u. Ova skupina živi samo u [[tropsko područje|tropskim]] i [[suptropsko područje|suptropskim]] područjima gdje tijekom cijele godine ima dovoljno voća.
* '''Cvjetovi''' i '''nektar''': Ovoj hrani prednost daju velešišmiši [[Macroglossini]] kao i sitnošišmiši [[Glossophaginae]]. Vrste koje se hrane cvijećem i nektarom su malene, imaju duge njuške i dugačke jezike, a igraju važnu ulogu u [[oprašivanje]] biljki.
* '''Kralježnjaci''': Neke se vrste hrane [[ptice|pticama]], [[žabe|žabama]], [[gušteri]]ma i malim [[sisavci]]ma, kao i [[glodavci]]ma ili drugim šišmišima. To su prije svega razne vrste iz porodica [[kopljonosi šišmiši|kopljonosih šišmiša]] (Phyllostominae) i [[Megadermatidae]]. Neke vrste iz porodice [[Noctilionidae]] specijalizirale su se za lov [[ribe|riba]]. Sve ove porodice su iz podreda sitnošišmiša.
* '''Krv''': Prehranu [[krv]]lju su razvile samo tri vrste [[vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]] (Desmodontinae) koje su svrstane u potporodicu porodice Phyllostomidae.
Red 63:
== Ugroženost ==
 
Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su najčešće gubitak staništa zbog krčenja [[šuma]] u tropskim područjima ali i u [[industrija|industrijski]] razvijenim državama zbog korištenja [[pesticidi|pesticida]] i zaštitnih sredstava u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj]] proizvodnji. Prema [[IUCN]] (''International Union for Conservation of Nature and Natural Resources'', ili skraćeno ''World Conservation Union'') je 12 vrsta izumrlo, dok je još 75 vrsta vrlo ugoženo.
 
== Porodice šišmiša ==
Red 86:
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://public.carnet.hr/speleo/znanost/sismisi/index.html Šišmiši u Hrvatskoj - Hrvatski speleološki poslužitelj]
* [http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/sismisi.htm Park prirode Medvednica]