Šar-planina – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 20:
'''Šar Planina''' ([[makedonski]]: ''Шар Планина'', [[albanski]]: ''Malet e Sharrit'') je planina (i masiv) koja se prostire u južnom dijelu [[Srbija|Srbije]], sjeverozapadnom dijelu [[Makedonija|Republike Makedonije]] i vrlo malom dijelu istočne [[Albanija|Albanije]].
== Geografske karakteristike ==
[[
Šar planinu karakterizira njeno prostrano bilo, čija dužina po horizontalnoj projekciji iznosi 80 do 85 km, a širina od 10 do 20 kilometara, na njemu se nalaze i dvije visoravni Vraca i Rudoka. Bilo se proteže od [[Uroševac|Uroševca]] preko [[Kačanička klisura|Kačaničke klisure]] na sjeveroistoku (Kosovo), sa vrhom Ljuboten, pa sve do gornjeg toka rijeka [[Radika|Radike]] i Vrutoka
Šar Planina proteže se na površini od 1600 km., od toga
Planina se [[Ortografska projekcija (kartografija)|orografski]] pruža u dva pravca, dio bila od vrha Ljuboten do vrha Karanikola pruža se pravcem sjeveveroistok - jugozapad, dok drugi dio, od Karanikole do gornjeg toka [[Radika|Radike]] i Vrutoka ide pravcem sjever - jug. Ovaj drugi dio masiva koji leži u Makedoniji znatno je razvedeniji, pa njegovi pojedini djelovi stvaraju utisak zasebnih cjelina - poput središnjeg dijela sa najvišim Titovim vrhom (Titov vrv), zbog toga nose lokalne nazive: Brodska planina, Rudoka, Vraca, Planina Radika
Šar Planina je nastala za [[tercijar]]a, - [[alpska orogeneza|alpskim nabiranjem]] i pleistocenskom [[glacijacija|glacijacijom]].
Ispod samog bila Šar planine leže brojni [[Cirk|cirkovi]], u kojima su se smjestila brojna lijepa [[glacijacija|glacijalna]] jezera, zvana ''Gorske oči'', ispod zone cirkova formirale su se duboko usečene [[Glaciologija|glacijalne]] valovske doline, koja su najčešće izvorišta brojnih vodoka.
Najviši vrhovi Šar Planine su većim dijelom godine pokriveni snijegom i ledom, tako da planina ima
Najveća jezera su; Bogovinsko, Crno, Belo, Golem Gjol, Mal Gjol, Krivošinsko, Golemo Dedelbeško, Malo Dedelbeško, Gorno Dobroško i Dolno Dobroško.
Red 46:
* Mala Vraca (2,483 m
* Karanikola (2,409 m)
[[
== Privreda, turizam, flora i fauna, ljudi ==
Najpoznatiji i najstariji turistički centar na Šar Planini je [[Popova Šapka]] u Makedoniji, povezana žičarom sa obližnjim [[Tetovo]]m (8 km), - no ona danas više nije u funkciji zbog ozbiljnih oštećenja. To je skijalište na visini od 1700 m, sa 35 km staza, 2 dvosedežnice i 9 ski liftova kapaciteta do 8000 skijaša na sat, sa četiri hotela i više planinarskih domova i privatnih pansiona. Pored njega sa kosovske strane planine [[beograd]]ski Inex podigao je veliki ski centar [[Brezovica]] u općini [[Štrpce]]. To je skijalište sa 5 žičara i 5 ski lifta i 16 km staza (900-2,500 m) Dobro razvijeni zimski [[turizam]] na ovoj planini naglo je prekinut [[1998]]. godine kada je došlo do [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]].
Vegetacija na planini dijeli se u tri pojasa, do 1,000 - 1200 m rastu sve vrste usjeva
Od predatora na planini ima [[ris]]ova i [[Orao|orlova]]. Padine Šar Planine pune su brojnih sela, u kojima se većina ljudi bavi stočarstvom. Na sjevezapadnim padinama Šar Planine u predjelu zvanom [[Gora (region)|Gora]] žive [[Goranci]] jedna slabo poznata manjina.
== Etimologija ==
Za [[Antika|antike]] planina je bila poznata pod imenima '''Scardus Oros''' ([[Herodot]]), '''Scordi montis''' i '''Scordus''' ([[Antički Rim|Rimljani]]), zato se smatra da je i današnje ime Šar Planina nastalo od tih starih imena.<ref>[http://www.freewebs.com/blockout2/prirodagore.html
|