Razlike između izmjena na stranici "Čerkezi"

Obrisana 3 bajta ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (robot kozmetičke promjene)
'''Čerkezi''' su kavkaski narod, koji pretežno živi u [[Turska|Turskoj]], [[Sirija|Siriji]] i [[Rusija|Rusiji]]. U Rusiji, Čerkezi pretežno žive u autonomnoj republici [[Karačajevo-Čerkezija|Karačajevo-Čerkeziji]], u kojoj čine 10% stanovništva, i u kojoj su treći narod po brojnosti, posle [[Rusi|Rusa]] (42%) i [[Karačajci|Karačajaca]] (31%). Čerkezi su većinom islamske veroispovesti, a govore [[Kabardinsko-čerkeski jezik|kabardinsko-čerkeskim jezikjezikom]]om, koji spada u abhasko-adidžijsku grupu severnokavkaske porodice jezika.
 
Čerkeza ukupno ima oko 387.000, od toga u Turskoj 213.000, Siriji 65.000, Rusiji 52.000.
== Historija Čerkeza ==
 
[[Datoteka:Dance.jpg|thumb|Čerkezi, ples.]] '''Čerkezi'''.- Narod u srednjem i sjeverozapadnom [[Kavkaz]]u, zvani nekada i Cirkasijci.. Sami sebe nazivaju Adygé, Adyghe i na Kosovu [[Adiže]] (=ljudi), ili po drugom tumačenju 'stanovnici obala'. U starijim vremenima bili su poznati i kao Dzihurš (sing. Dzih), te Kosogi ili Kasagi u starim ruskim ljetopisima. Čerkezi se dijele na više grupa i plemena, to su:
[[Kabardinci]] u području [[Terek]]a pa do Malke, danas Kabardinsko-balkarska. Dio ovih Kabardinaca živi i na gornjem [[Kuban]]u u Čerkeskoj Autonomnoj oblasti i oko [[Armavir]]a.
Na području Adigeje razlikuje se višew manjih plemena među kojima su [[Abadzehi]], [[Bezlenejci]] (Bezlenejevci), [[Bžeduhi]], [[Natuhajci]] ili Natuhadzi i [[Termigojci]] (Termigojevci).
U 13.stoljeću Čerkezi su bili pod vlasti [[Gruzi|Gruza]], tada su i pokršteni. U 15. stoljeću se osamostaljuju pa su neko vrijeme ruski vazali. Kasnije dolaze u neprekidne borbe s [[Tatari]]ma. U prvoj polovici 19. stoljeća Čerkezi vode žestoke borbe s Rusima koji ih porazili, pa se većina ovih [[1864]]. iseli u Tursku, preko 400,000.
 
Turci su pak ove Čerkeze raselili po krajevima u Maloj Aziji, na [[Balkan]]u u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]], zatim po Siriji i Palestini. Njihovih potomaka ima još po ovim državama iako se većina povukla nakon turske vladavine nazad u [[Turska|Tursku]].
 
Čerkezi jezično pripadaju sjeverozapadnoj (Jafetidskoj) grani Kavkazaca. Fizički su Čerkezi, kao plemena [[Šapsugi]], Bžeduhi i Natuhadzi, predstavnici pontskog tipa Kavkazaca, subdolihokefalni (duge glave), duga lica, duge brade i tamne kose. Čerkezi su ipak većinom srednjeg rasta, tamnooki i mezokefalni. Za Kabardince koji su bili i pod tatarskim utjecajem, kaže se da su kratkoglavi, vitkog stasa i širokih ramena a po karakteru (iz treće ruke) ratoborni, ponosni, osvetoljubivi i podmukli, skloni razbojništvima i prevari.
 
U kulturi Čerkeza prevladava stočarstvo i patrijarhat, te nekad razvijenom feudalnom organizacijom.
Ovce, koze, goveda i konji imali su za njih veliku važnost, poznati su kao vrsni jahači. [[Pčelarstvo]] im je također značajno, tipične košnice rađene su od pruća i premazane zemljom ili balegom. Kuće su im niske od opeka ili pletera, pokrivene slamom i s velikom strehom. Kuće imaju dvije ili tri prostorije s ognjištem iznad kojega je dimnjak od pletera slično nekadašnjem slavonskom 'odžak'-u.
 
Čerkezi se ratarstvom bave možda negdje od prve polovice 20. stoljeća, najviše proso; i bez gnojenja. Jela su im od prosene kaše, mesa i riže s raznim umacima i začinima, prevladavaju paprika, luk, češnjak i med i kiselo mlijeko. Vole slatka jela s medom i sušeno ukuhano voće kao kajsije u vinu ili medu. Od pića Čerkezi uživaju u raznim vinima i pivu od prosa, medovini, šerbe i različito pripremljenim sokovima.
 
== Popis plemena (12): ==
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://nedir.antoloji.com/adige/ Adige]
 
[[Kategorija:Karačajevsko-Čerkeska]]