Zlatno doba islama – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Izmjena šablona: Commons category.
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[FileDatoteka:80525560 0eb2c1d54a o.jpg|thumb|right|250px|Palača Alhambra u Granadi, jedan od najpoznatijih primjera islamske arhitekture Zlatnog doba.]]
 
'''Zlatno doba islama''' je izraz za period [[historija|historije]] [[islamski svijet|islamskog svijeta]] (područja [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]] i [[al-Andalus]]a) koji otprilike odgovara [[srednji vijek|srednjom vijeku]] u [[historija Evrope|evropskoj]] (i svjetskoj) historiji, a koga je karakterizirao intenzivan razvoj [[kultura|kulture]] i [[nauka|nauke]], odnosno brojna tehnološka i druga [[civilizacija|civilizacijska]] dostignuća koja su s vremenom preuzele i druge, odnosno ne-islamske kulture i civilizacije. Izraz "[[zlatno doba]]" se obično koristi kako bi se istaklo kako je upravo u tom periodu islamski svijet doživio vrhunac samostalnih kulturnih i [[islamska nauka|naučnih]] dostignuća, vezanih uz razvoj specifične [[islamska arhitektura|arhitekture]], [[islamska filozofija|filozofije]], [[islamska medicina|medicine]], [[islamska astronomija|astronomije]] i [[islamska matematika|matematike]]. U širem smislu se taj period vezuje uz period koji počinje sa nastankom [[islam]]a (7. vijek), a završava s početkom [[Novi vijek|Novog vijeka]] (oko 1500. godine). U užem smislu, i među historičarima daleko češćoj, upotrebi se pod "Zlatnim dobom" podrazumijeva period od 750. do 1257. godine.
Red 7:
Kraj zlatnog doba je predmet rasprave među historičarima, kako po pitanju točnog datuma, tako i po njegovim uzrocima. Kao najčešći datum se navodi [[Pad Bagdada (1258)|pustošenje Bagdada]] od strane [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] 1258. godine, prilikom koga je ne samo uništena znamenita [[Kuća mudrosti|biblioteka]], nego islamskom svijetu zadat psihološki udarac poslije koga se počeo sve više okretati samom sebi. Među historičarima je široko rasprostranjeno mišljenje da je islamski svijet tada počeo gubiti civilizacijsku utrku sa dotle zaostalim i inferiornim [[Zapadni svijet|zapadnim svijetom]], koji je u sljedećim vijekovima kroz [[Renesansa|Renesansu]] pokazao daleko više intelektualne fleksibilnosti i oko 1500. počeo s njime ravnopravno nadmetati da bi kasnije stekao tehnološku i drugu superiornost.
 
== V. također ==
* [[Historija islama]]
* [[Mračno doba (Evropa)]]