Zadar – razlika između verzija

Zadar izlazi [[Jadransko more|Jadranskom moru]], središte je šireg područja sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]].

 

 

Zadar se nalazi na 44:07 sjeverne geografske širine i 15:14 istočne geografske dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog prometa. Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], koja mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom [[Velebit]]a zadarsko je područje oštro odijeljeno od [[Lika|Like]] i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]].

Nakon što su u [[20. vijek]]u prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj blizini autocesta [[Zagreb]] - [[Split]], dovršena [[2005]]. godine. Odvojkom željezničke pruge je od [[1966]]. povezan s [[Knin]]om, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom [[Ancona]]. [[Zračna luka Zadar]] nalazi se u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], oko 14 km istočno od grada. U planu je gradnja brze ceste od luke Gaženica u Zadru do čvora Zemunik na autocesti, a u daljnjoj budućnosti i tzv. jadranske željezničke pruge ([[Gospić]] - Zadar - [[Split]]).

 

 

Prema popisu stanovništva iz [[2001]]., Zadar broji 72.717 stanovnika. Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 18.000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, ali s pojačanim gospodarskim razvojem naglo raste, i populacijski i teritorijalno. Tako [[1961]]. ima 25.000 stanovnika, [[1971]]. - 43.000, [[1981]]. - 60.000, a [[1991]]. čak 76.000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav do 1980 - ih uključena dotad zasebna naselja Bokanjac, Diklo i Dračevac.

 

 

Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja Babindub, Crno, Kožino, Las Vegas i Petrčane te otoci [[Ist]], [[Iž]], [[Molat]], [[Olib]], [[Premuda]], [[Rava]] i [[Silba]]. Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2.

Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snažan ekonomski i kulturni centar, posebno nakon izgradnje željezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta. [[1991]]. [[Republika Srpska Krajina|Krajinski]] pobunjenici i [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) [[Bitka za Zadar|napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja]]. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko otoka [[Pag]]a. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Opsada Zadra trajala je do [[1993]]. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji " Maslenica". Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do [[1995]] kada je [[Operacija Oluja|operacijom "Oluja"]] završen rat u Hrvatskoj.

 

 

* [http://www.maraska.hr Maraska, tvornica sokova i alkoholnih pića]

Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od ekonomski najrazvijenijih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb - Split i njezinog nastavka, nove luke u Gaženici. Ta teretno - industrijska luka će kad bude dovršena biti dio najbrže veze između Italije i Srednje Europe, te tako omogućiti daljnji razvoj Zadra.

 

[[Datoteka:Georgvontrapp.gif|thumb|120px|[[Georg von Trapp]]]]

* [[Jelena Slavna]], hrvatska kraljica (* ? – † [[8. oktobar]] [[976]]), žena kralja [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II.]]

* [[Vicko Zmajević]], (1670.-1745.), zadarski nadbiskup

 

* [[Blagoje Bersa]] (*1873.-†1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog

* [[Vladimir Bersa]] (*1864.-†1927.), hrvatski skladatelj

* [[Jurica Buljat]], nogometaš NK Hajduka i povremeno mlade reprezentacije

* [[Rene Sinovčić]], nogometni menadžer

* [[Stipe Perica]], nogometaš Chelsea iz Londona

* [[Leonardo Bajlo]], legendarni trener košarkaša Zadra

* [[Danijel Jusup]], hrvatski košarkaški trener

* [[Ottavio Missoni]], (Zadar, 1925.), modni kreator

 

 

Mnoge su znamenitosti koje se mogu vidjeti u Zadru, zbog njegove duge povijesti koja seže do [[antika|antičkih]] vremena. Neke od znamenitosti su:

Arsenal je [[spomenik kulture]] nulte kategorije, izgrađen u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] za vrijeme [[Mletačka Republika|mletačke uprave]] kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato događanjima.

 

 

* Osnovna škola Petra Preradovića

* Osnovna škola Šime Budinića

* [http://www.unizd.hr/ Sveučilište u Zadru]; utemeljeno 2002. godine, proisteklo iz filozofsko-teološkog sveučilišta dominikanskog reda u Zadru iz [[1396.]] i [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskog fakulteta]] osnovanog [[1955.]] godine.

 

 

* '''Festivali'''

** Go-Ga

 

* Košarkaški klub [[KK Zadar]]

* Nogometni klub [[NK Zadar]]

* vaterpolski klubovi "[[vaterpolski klub Veterani Zadar|Veterani Zadar]]", "[[vaterpolski klub Zadar 1952|Zadar 1952]]"

 

 

Zadar je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

* [http://www.izadar.info Turističke informacije Zadarske županije]

* [http://www.grad-zadar.hr Grad Zadar]

* [http://www.infozadar.net eZadar, 057 info, VOX...]

* [http://voxtv.hr Televizija VOX Zadar]

* [http://www.radio057.hr Radio 057 Zadar]

* [http://www.noviradio.hr Novi radio]

* [http://www.karteGradova.com/zadar Interaktivna karta grada Zadra]

* [http://www.cromaps.com/vacmap/zadar_index.htm Plan grada Zadra - CroMaps navigator]

{{Hrvatski gradovi}}

 

 

{{commonscat|Zadar}}

[[Kategorija:Zadar| ]]

[[Kategorija:Biografije, Zadar|*]]