Xanadu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m Robot: Removing en:Xanadu (strong connection between (2) sh:Xanadu and w:Shangdu)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8:
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1389
|država = [[Datoteka:Flag of China.svg|22px]] Kina
<br />
<center>{{Lokacijska karta|Kina|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
Red 21:
Na njegovom mjestu je stajao stariji kineski grad '''Kaiping''' (开平, ''Kāipíng'') kojeg je od 1252.-56. godine urbanizirao kineski arhitekt [[Liu Bingzhong]] po strogom kineskom planu utemeljenom na [[Feng shui]]ju<ref>Nancy Shatzman Steinhardt, ''Chinese imperial city planning'', University of Hawaii Press, 1999., str. 153. ISBN 0-8248-2196-3</ref>. Novi grad površine od oko 25.000 ha je bio jedinstven pokušaj spajanja [[nomad]]ske [[Mongoli|Mongolske]] i kulture [[Han]] [[Kinezi|Kineza]]. Zbog toga je područje Xanadua upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji|popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2012. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/898 Upis Xanadua na UNESCO-vim stranicama] 29. lipnja 2012. {{en icon}} Preuzeto 16. srpnja 2012.</ref>.
 
Sastojao se od četvorinastih "Vanjskog grada" (stranica oko 2,2 km), "Unutarnjeg grada" (stranica oko 1,4 km) i [[palata|palače]], u kojoj je [[Kublaj-kan]] (stranica oko 550 m) boravio ljeti. Za palaču se vjeruje da je bila pola veličine [[Zabranjeni grad|Zabranjenog grada]] u Pekingu, [[Narodna Republika Kina|Kina]]. Danas su od nje ostali samo donji dijelovi zidova i kvadratična terasa od opeke u središtu Unutarnjeg grada. Na slici desno može se vidjeti rekonstrukcija Xanaduove "fontane srebrnog drveta" u [[Karakorum]]u. Pored njih, danas se na arheološkim ostacima mogu prepoznati i neki hramovi, grobnice, nomadske nastambe i Tiefan’gang kanal, te drugi vodoopskrbni radovi.
 
[[Mongoli|Mongolski]] [[kan (titula)|kanovi]] su napravili vrlo malo promjena u svojoj zemlji, držeći se [[Konfucije|konfucijanske]] i [[Taoizam|taoističke]] [[filozofija|filozofije]], i remodelirajući vlast domaćih dinastija koje su pokorili. Vjerska rasprava u Ksanadu je dovela do mongolskog širenja [[Tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] širom sjeveroistočne Azije, kulturno vjerska tradicija koja je još snažna u mnogim područjima. Također, vladari iz Xanadua su otvorili carstvo zapadnjacima, dopuštajući putnicima poput [[Mletci|mletačkog]] [[spisak istraživača|istraživača]] [[Marko Polo|Marka Pola]] [[1275]]. godine izvješćivati o čudima istočne prijestolnice svojim Europljanima. Njegov opis Xanadua je najopsežniji, a spominje palaču u mramoru i pozlaćenim sobama ispunjenim figurama ljudi i životinja, te Unutarnji grad kao [[park]] prepun brojnih vrsta životinja (bez zvijeri) i ptica koje su služile kao hrana carskim jastrebovima i sokolovima. Nadalje, u šumovitom dijelu Unutarnjeg grada Marco Polo navodi još jednu prozračnu palaču na pozlaćenim drvenim [[stup]]cima i zatvorenu [[svila|svilom]] koju je Car svake godine nakon ljetovanja dao rastaviti i prenijeti u zimsku prijestolnicu ''Dàdū'' (današnji [[Peking]]).
Red 27:
God. 1614., engleski svećenik Samuel Purchas je opis Xanadua Marca Pola objavio u svojoj knjizi ''Purchasovo hodočašće''<ref>Samuel Purchas, ''[http://www.archive.org/details/purchashispilgri00purc Purchas his Pilgrimage]'', vol. 4. poglavlje 13., str. 415.</ref>. Bajnost Xanadua koja se mogla naći u ovim izvješćima je kasnije nadahnula [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]] da napiše svoju veliku pjesmu ''[[Kublaj-Kan (pjesma)|Kublaj-Kan]]''<ref>Samuel Taylor Coleridge, [http://en.wikipedia.org/wiki/Kubla_Khan Kubla Khan] na stranicama engleske wikipedije {{en icon}} Preuzeto 16. srpnja 2012.</ref> kojom je Xanadu postao metafora za izobilje, blagostanje i imućnost. Xanadu se danas pamti najviše zahvaljujući ovoj pjesmi, koja sadrži ove, često navođene redke:
 
{{citat|U Xanadu je Kublaj Kan<br />državni dom ugode zasnovao:<br />gdje Alph, sveta rijeka, teče<br />kroz spilje nemjerljive ljudima<br />sve do neosunčanog mora.
 
''Dva puta po pet milja plodne zemlje<br />okićeno vijencem zidova i tornjeva:<br />i ovdje gdje vrtovi blistaju vijugavim potočićima,<br />gdje cvatu mnoga mirišljava stabla;<br />i gdje šume drevne poput brda,<br />obmataju sunčane pjege zelenilom.''|Samuel Taylor Coleridge, ''Selected Poetry'', Oxford University Press, 1997., str. 102., stihovi 1.-11.}}
 
== Izvori ==
{{izvori}}