Vukova ćirilica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 48:
Sastavio ju je [[Vuk Stefanović Karadžić]] [[1818]]. godine vodeći se načelom ''Piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano''. Vuk je iz ruske građanske azbuke, koja je u to vreme upotrebljavana i kod Srba, izostavio sva nepotrebna slova: '''i''', '''ю''', '''й''', '''ъ''', '''ь''', '''щ''', '''я''' i dr., a u svoju reformisanu azbuku uneo šest novih slova: '''ћ''', '''ђ''', '''љ''', '''њ''', '''ј''' i '''џ'''. Slovo '''ћ''' Vuk je uneo iz stare ćirilice; '''ђ''' mu je načinio [[Lukijan Mušicki]] prema '''ћ'''; '''љ''' je spojeno slovo od '''л''' i '''ь''', '''њ''' je takođe spojeno slovo od '''н''' i '''ь'''; '''j''' je uzeo iz [[Latinica|latinice]], a '''џ''' iz [[Rumunska ćirilica|rumunske ćirilice]].
 
Usled velikih otpora od strane crkvenih i građanskih krugova u [[Srbija|Srbiji]], kao zvanično pismo je priznata tek [[1868]]. Za vreme Jugoslavije, bila je jedno od dva službena pisma, pored [[Gajeva latinica|latinice]].
 
== Velika i mala azbučna slova ==