Wade-Giles – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 3:
Vejd-Džajls je bio glavni sistem transkripcije u svetu koji govori engleski za većinu 20. veka, koristio se u nekoliko standardnih knjiga i referenca i svim knjigama o Kini objavljena pre 1979.<ref>{{cite book |last= Krieger|first=Larry S. |authorlink= |coauthors=Kenneth Neill, Dr. Edward Reynolds |editor= |others= |title=World History; Perspectives on the Past |origdate= |origyear= |origmonth= |url= |format= |accessdate= |accessyear= |accessmonth= |edition= |date= |year= 1997|month= |publisher=D.C. Heath and Company |location=Illinois |isbn=0-669-40533-7 |oclc= |doi= |id= |pages= p. 82|chapter=ch. 4 |chapterurl= |quote=This book uses the traditional system for writing Chinese names, sometimes called the Wade-Giles system. This system is used in many standard reference books and in all books on China published before 1979.}}</ref> Sistem je zamijenilo romanizacije iz [[Nanđing]]a koji su bili u opštoj upotrebi do kasno u 19. veku. Danas ga je skoro u potpunosti zamenio [[pinyin|pinjin]], ali delovi, naročito imena pojedinaca i pojedinih gradova su ostali u upotrebi u [[Republika Kina|Republici Kini]] ([[Tajvan]]).
 
== Istorija ==
Vejd-Džajls je razvijen od strane [[Tomas Fransis Vejd]] koji je bio britanski ambasador u Kini i kineski naučnik koji je bio prvi profesor kineskog u [[Kembridžskom univerzitetu]]. Vejd je objavio prvi kineski udžbenik na engleskom 1867. godine. [[Herbert Alen Džajls]] je dalje razvio sistem 1912. koji je britanski diplomata u Kini.<ref>{{cite web|url=http://web.archive.org/web/20070128065433/http://polaris.gseis.ucla.edu/skozerow/wadegiles.htm |title=Chinese Language Transliteration Systems -- Wade-Giles|publisher=UCLA film and television archive |accessdate = 04. 08. 2007.}} (Veb arhiva)</ref>
 
Red 15:
 
=== Jedan simbol-više zvuka ===
Čest prigovor o Vejd-Džajlsovom sistemu je zastupljenost [[dah (fonetika)|daha]] u [[ploziv]]ima sa apostrofima: ''{{jez|zh-Latn|p, p', t, t', k, k', ch, ch'}}''. Međutim, korišćenje apostrofa čuva ''{{lang|zh-Latn|b, d, g}}'', i ''j'' za romanizaciju [[govorni kineski jezik|kineskih jezika]] koji ima [[zvuk (fonetika)|zvučnih]] suglasnika, kao što je [[šangajski jezik]] (koji ima ceo skup zvučnih suglasnika) i [[tajvanski jezik]] ({{lang|zh-Latn|Hō-ló-oē}}) čiji sistem [[Pe̍h-ōe-jī]] (POJ, često zvan misinarska romanizacija) je slična Vejd-Džajlsu. POJ, [[Leg romanizacija]], [[uprošćen Vejd]], i [[EFEO kineska transkripcija]] upotrebljavaju slovo ''{{lang|zh-Latn|h}}'' umjesto apostrofe da prikažu dah (ovo je slično natpisom <sup>h</sup> upotrebljivan u [[pomoćPomoć:IPA|IPA]]). Konvencija o apostrofi ili "h" za označavanje daha u suglasniku je takođe pronađena u romanizaciji drugih azijskih jezika, kao što je [[MekKun-Rejšauer]] za [[korejski jezik]] i [[ISO 11940]] za [[tajski jezik]].
 
Ljudi koji nisu upoznati sa Vejd-Džajlsovom često ignorišu apostrofe, čak ih ostavljaju tokom kopiranja tekstova, nesvesni da oni predstavljaju važnu informaciju. Hanju pinjin rešava ovaj problem upotrebljavajući slova latinice koje se koriste za izraz zvučnih ploziva, nepotrebni u mandarinskom, koji predstavljaju suglasnike bez daha: ''{{jez|zh-Latn|b, p, d, t, g, k, j, q, zh, ch.}}''
Red 25:
Još više, Vejd koristi ''{{lang|zh-Latn|lo}}'' za tri različita zvuka (''le'', ''luo'', i ''lo'' u pinjinu); ''jo'' za dva (''re'' i ''ruo''); i ''no'' za dva (''ne'' i ''nuo'').
 
=== Jedan zvuk-više simbola ===
Neki zvuci su predstavljeni pomoću istim slovima, ponekad, ponekad jedan zvuk je zastupljena pomoću nekoliko kompleta slova. Postoji dve verzije Vejd-Džajls romanizacije za svaki slog pinjina ''{{lang|zh-Latn|zi}}'', ''{{lang|zh-Latn|ci}}'', i ''{{lang|zh-Latn|si}}''.
* Starija verzija piše ''{{lang|zh-Latn|tsû}}'', ''{{lang|zh-Latn|ts'û}}'', i ''{{lang|zh-Latn|ssû}}''
Red 33:
** ''{{lang|zh-Latn|szu}}'' ili ''{{lang|zh-Latn|ssu}}'' za ''{{lang|zh-Latn|ssû}}'', ali je ''{{lang|zh-Latn|s-}}'' prije ostalih samoglasnika. Uočite, nije ''{{lang|zh-Latn|ss-}}''.
 
=== Preciznost sa praznim rimom ===
Sa druge strane, Vejd-Džajls pokazuje preciznost koja nije pronađena u drugim poznatim romanizacijama u odnosu na prikazivanje dve vrste prazne [[rima sloga|rime sloga]] ({{jez-kin-tup|u=空韵|t=空韻|p=kōngyùn}}):
* ''{{lang|zh-Latn|-u}}'' (ranije ''{{lang|zh-Latn|û}}'') posle [[sibilant]]a ''{{lang|zh-Latn|tz}}'', ''{{lang|zh-Latn|tz'}}'', i ''{{lang|zh-Latn|s}}'' (pinjinsko: ''{{lang|zh-Latn|z}}'', ''{{lang|zh-Latn|c}}'', i ''{{lang|zh-Latn|s}}'').
Red 39:
Ovi prazni rimovi su napisani kao ''{{lang|zh-Latn|-i}}'' u [[pinyin|hanju pinjinu]] (i tako nerazvrsljiv od pravog ''{{lang|zh-Latn|i}}'' kao u ''{{lang|zh-Latn|li}}''), i svi pisani kao ''{{lang|zh-Latn|-ih}}'' u [[tongyong Pinyin|tongjong pinjinu]]. [[Džujin]], jer nije romanizacija, ne zahteva reprezentaciju praznog rima.
 
=== Uzajamnje ''{{lang|zh-Latn|uo}}'' i ''{{lang|zh-Latn|e}}'' sa ''{{lang|zh-Latn|o}}'' ===
Šta je izgovoreno kao [[poluzatvoreni srednji nezaobljeni samoglasnik]] je pisano obično kao ''{{lang|zh-Latn|-e}}'', kao u [[pinyin|pinjinu]], ali i ponekad kao ''{{lang|zh-Latn|-o}}''. Ovaj samoglasnik u odvojenom slogu je napisan kao ''{{lang|zh-Latn|o}}'' ili ''{{lang|zh-Latn|ê}}''. Kada se u slogu, piše se ''{{lang|zh-Latn|e}}'', osim kada prethodi ''{{lang|zh-Latn|k}}'', ''{{lang|zh-Latn|k'o}}'', i ''{{lang|zh-Latn|h}}'', kada je ''{{lang|zh-Latn|o}}''.
 
Šta je zapravo izgovoreno kao ''{{lang|zh-Latn|-uo}}'' je gotovo uvek pisano kao ''{{lang|zh-Latn|o}}'' u Vejd-Džajlsu, osim ''{{lang|zh-Latn|shuo}}'' i tri sloga ''{{lang|zh-Latn|kuo}}''-a, ''{{lang|zh-Latn|k'uo}}'' i ''{{lang|zh-Latn|huo}}'', koji već imaju duplikate ''{{lang|zh-Latn|ko}}'', ''{{lang|zh-Latn|k'o}}'', i ''{{lang|zh-Latn|ho}}'' predstavljaju pinjin ''{{lang|zh-Latn|ge}}'', ''{{lang|zh-Latn|ke}}'', i ''{{lang|zh-Latn|he}}''.
 
=== Interpunkcije ===
Osim toga [[apostrof]]i se koriste za razlikovanje [[#jedan simbol-više zvuka|više zvuka za jedno latiničko slovo]], Vejd-Džajls koristi [[spojnica (interpunkcija)|spojnice]] da odvoji [[slog]]ove unutar [[riječ|reči]], dok pinjin samo koristi apostrofe za odvajanje neshvatljive slogove. Originalno u svom rečniku, Džajls je koristio leve apostrofe (<font face="Times New Roman">‘</font>) dosledno. Takva orijentacija je bila u kineskim radovima do 1950-ih i 60-ih, kada se počelo da se postepeno zamenjuje desni apostrofi (<font face="Times New Roman">’</font>) u akademskoj literaturi. On-line publikacija gotovo stalno koristiti obične apostrofe ('). Apostrofi su u potpunosti zanemarene u Tajvanskim pasošima, stoga njihove izostavljenosti u imenima [[prekomorski Kinezi|prekomorskih Kineza]].
 
Red 69:
 
== Vidi još ==
* [[Pojednostavljen Vejd]]
* [[Ćirilizacija kineskog iz Vejd-Džajlsa]]
* [[Leg romanizacija]]
 
== Reference ==
{{reflist}}