Vosak – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[imageDatoteka:Cetyl palmitate.png|thumb|right|[[Cetil palmitat]], tipičan voštani estar.]]
[[ImageDatoteka:Beeswax foundation.jpg|thumb|Komercijalna osnova [[pčelinje saće|pčelinjeg saća]], napravljena presovanjem pčelinjeg voska.]]
 
'''Voskovi''' su klasa [[hemijsko jedinjenje|hemijskih jedinjenja]] koja su [[Plastičnost (fizika)|plastična]] ([[Duktilnost|duktilna]]) na sobnoj temperaturi. Njihova [[tačka topljenja]] je tipično iznad 45  °C. U tečnom stanju imaju nizak [[viskozitet]]. Voskovi su [[Rastvorljivost|nerastvorni]] u vodi, ali se rastvaraju u organskim, nepolarnim rastvaračima. Svi voskovi su [[organsko jedinjenje|organska jedinjenja]].
 
[[Pčelinji vosak|Vosak]] proizvode [[pčele]], koje od njega prave saće gde čuvaju leglo, hranu ili [[med]].
Red 13:
 
==== Životinjski voskovi ====
Najpoznatiji životinjski vosak je [[pčelinji vosak]], mada i drugi insekti izlučuju voskove. Glavna komponenta pčelinjeg voska je [[estar]] miricil palmitat koji se kositi u konstruisanju njihovog saća. Njegova tačka topljenja je 62-65 &nbsp;°C. [[Spermacet]] je pristutan u velikim količinama u ulju [[ulješura]]. Jedan od njegovih glavnih sastojaka je [[cetil palmitat]], još jedan ester [[masna kiselina|masne kiseline]] i [[masni alkohol|masnog alkohola]]. [[Lanolin]] je vosak koji se dobija iz vune, i sastoji se od estara [[sterol]]a.<ref>Wilhelm Riemenschneider1 and Hermann M. Bolt "Esters, Organic" Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a09_565.pub2}} </ref>
 
==== Biljni voskovi ====
Red 19:
 
=== Voskovi izvedeni iz nafte ===
Dok prirodni voskovi sadrže estre, parafinski voskovi su [[ugljovodonik|ugljovodonici]], smeše [[alkan]]a obično u [[Homologni red|homolognim serijama]] opsega dužina lanca. Ti materijali predstavljaju znatnu frakciju nafte. Oni se rafinišu vakuum distilacijom. Parafinski voskovi su smeše zasićenih n- i izoalkana, [[Cikloalkan|naftennaftena]]a, i alkil- i naften-supstituisanih [[Aromatičnost|aromatičnih jedinjenja]]. Stepen grananja ima znatan uticaj na njihova svojstva. Milioni tona parafinskih voskova se proizvode godišnje. Oni se koriste u hrani (kao što je [[žvakaća guma]] i oblozi za [[sir]]eve), u [[sveća]]ma i [[kozmetika|kozmetici]], kao neprijanjajući i vodootporni omotači i kao sredstva za poliranje.
 
== Reference ==
{{reflist|}}