Vikinzi – razlika između verzija

U posljednje se vrijeme čuju mišljenja da bi se naziv Viking trebao koristiti samo za one stanovnike Skandinavije ([[Skandinavski poluotok|Skandinavskog poluotoka]] i Danske) koji su u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] izvodili pljačkaške pohode diljem tada poznatog svijeta. No ovdje nećemo koristiti takovo, reducirano, značenje jer su »oni koji su pljačkali« i »oni koji nisu« teško razdvojivi iz više razloga, od toga da ni svi koji su plovili nisu pljačkali, nego su trgovali, ili naseljavali nenastanjena područja, do toga da je cjelokupna kultura i ''ratnika'' i ''neratnika'' nerazdvojiva, dobar je primjer umjetnost: rezbarije u drvetu se nalaze i na [[vikinški brodovi|vikinškim lađama]] i na kršćanskim crkvama što su nicale potkraj vikinškog razdoblja.

* engl. week (tjedan) jer su napadi trajali oko tjedna

Nakon smrti franačkog kralja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] ulaze i na područje današnje Francuske i zauzimaju [[Pariz]] na [[Uskrs]] [[885]]. Nakon dugotrajnog teroriziranja francuski je kralj [[Karlo III., kralj Francuske|Karlo Jednostavni]] godine [[911]]. spasio zemlju jednim ingenioznim planom. Naime, ponudio je jednom od najproblematičnijih vikinških vođa, Rollu, dio svoje zemlje oko [[Seine]] u zamjenu za zaštitu ostatka zemlje od ostalih Vikinga. Ime [[Normandija]] je to područje dobilo upravo po njima. I ovi su se Vikinzi počeli baviti poljoprivredom i trgovinom i uskoro se asimilirali.

Tamo su osnovali dvije kolonije koje su postojale oko 500 godina prije nego su nestale, najvjerojatnije zbog toga što kroz nekoliko stoljeća [[Norveška]], pod čiju je vlast Grenland bio pao, nije slala brodovlje s namirnicama. Norveška je uvela monopol na trgovinu s Grenlandom, a kako je stanovništvo postupno siromašilo nisu mogli plaćati danak još nekome da im šalje namirnice. Pomogla nije ni [[promjena klime]] koja je došla u 14. stoljeću; područje leda sve se više širilo, a s njim stižu i [[Eskimi]]. Grenlanđani se nisu asimilirali s Eskimima, niti su prihvatili njihov način života, i čini se da je upravo to bilo kobno po kolonije. Pronađeni su ostaci 300-tinjak farmi, 17 crkvi i 2 samostana.

Tipično za vikinške ratne brodove bila je glava zmaja ili nekog vodenog čudovišta, koja je stajala naprijed na vrhu i svojim otvorenim čeljustima i razrogačenim očima plašila neprijatelje. U to doba cijela Europa je bila u strahu od vikinškog napada i izgovarali su molitvu: "Od normanskog bijesa, čuvaj nas mili Bože".

Uzgajali su [[zob]], [[raž]], [[ječam]], [[pšenica|pšenicu]], sakupljali su razne plodove poput [[šljiva]], divljih [[jabuka]], [[orašasto voće]]. Također su uzgajali i [[krava|krave]], [[domaća koza|koze]], [[ovca|ovce]], [[svinja|svinje]] i perad: [[domaća kokoš|kokoši]], [[guska|guske]], [[patke]]. Važan izvor hrane bili su im i [[lov]] i [[ribolov]]. Vjerojatno najpoznatije vikinško piće je [[medovina]] koju su pravili od meda; dakle, bavili su se i [[pčelarstvo]]m.

=== [[Birka]] ===

=== [[Sigtuna]] ===

=== [[Ribe (Danska)]] ===

=== [[Kaupang]] ===

=== [[Hedeby]] ===

Te nekoliko lokacija u današnjoj pokrajini [[Schleswig-Holstein|Schleswig]] u sjevernoj Njemačkoj.

Položaj žena je, kad uzmemo u obzir srednjovjekovne prilike u Europi, prilično dobar. Bile su neovisne i jake, a postoje i indicije da su bile i zajedljive i drske. ([[Hogar]]ova je Helga, dakle, vjeran primjer). Kada je glava kuće bio odsutan, bilo zbog lova, pljačkaških pohoda, trgovine ili čega drugoga, žene su vodile posjed. Imale su pravo same izabirati supruga, a smjele su se i odlučiti na razvod. Pritom je bio običaj da muž i dalje skrbi o ženi i obitelji (bilo je to pitanje časti na koju su Vikinzi mnogo polagali). <br />

Vikinški dosezi u zlatarstvu i srebrnarstvu bili su izuzetni, čak uspoređujući i s današnjom filigranskom izradom, a kada uzmemo u obzir da su majstori tada predmete izrađivali bez pomoći čak i naočala!

Grafemi kojima su se služili nazivaju se runama. [[Rune|Runama]] se zapravo nije pisalo, one su se urezivale. Najstariji runski alfabet (koji se prema prvim slovima naziva futhark) sadržavao je 24 znaka. Od oko 360 zapisa '''starijim futharkom''' na Kontinentu je pronađeno 60-ak. nalaze se na oružju, nakitu i stijenama. Pretpostavlja se da su se rune ponajviše urezivale u drvo, no ostatci nisu sačuvani.

Runski zapisi koji su nam sačuvani su uglavnom oni na kamenim stijenama, a potječu iz 9. stoljeća. Postavljeni su na mjesta gdje su trebali biti viđeni, duž putova i plovnih rijeka. Uglavnom svjedoče o smrti ili nestanku pojedinih Vikinga. Podizali bi ih rođaci poginulih, no mogu se pronaći i primjeri u kojima, na primjer, lokalni moćnik daje svijetu do znanja o svojoj nazočnosti i postignućima.

* '''Pljačkanje''' - Često se vrlo pogrešno smatra da su Vikinzi isključivo pljačkali, no vrlo je pouzdano da su upravo oni razvili najrazgranatiju trgovačku mrežu srednjega vijeka spajajući Istok sa Zapadom, Sjever sa Jugom.

* '''Kacige s rogovima''' - Vikinzi, naime, nikada nisu nosili kacige ukrašene rogovima. Iako su one danas gotovo zaštitni znak Vikinga, upućeni kažu da bi se svaki arheolog koji proučava vikinške ostatke duboko uvrijedio kada bi iskopao takvu kacigu. Zabluda ipak ima korijene u jednoj pronađenoj ''rogatoj kacigi'', no ona datira daleko prije vikinškog doba, a vjeruje se da je služila u obredne svrhe, dakle, nosili su je povlašteni i podnipošto nije bila namijenjena ''masovnoj proizvodnji'' niti ''masovnom korištenju''.

* '''Higijena''' - Ne samo da nisu bili neuredni, već su u kontekstu srednjega vijeka neuobičajeno uredni. Kosu su češljali svakoga dana, a svatko je imao svoj vlastiti češalj, kupanje je bilo svake subote, o čemu svjedoči i ime toga dana (švedski lördag, norveški lørdag), a pritom su koristili i sapun. Često su mijenjali odjeću. Koristili su se saunom. Postoje zapisi o tome da su engleski muškarci uvelike zavidjeli Vikinzima jer su ih Engleskinje, čini se upravo zbog urednosti, više voljele.

[[Kategorija:Skandinavija]]