Vikend – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
{{Otheruses}}
'''Vikend''' je period od dva neradna [[dan]]a u [[sedmica|sedmici]] (tjednu). Riječ „vikend“ nastala je od [[engleski jezik|engleske]] [[složenica|složenice]] „''weekend''“, koja znači „kraj sedmice“, ali se to u različitim kulturama interpretira na različite načine. U [[hrišćanstvo|hrišćanskim]] zemljama to su [[subota|subotu]] i [[nedjelja|nedelju]], u [[islam]]skim [[četvrtak]] i [[petak]], dok su u [[Izrael]]u to petak i subotu.
 
Vikendi tradicionalno predstavljaju dane za odmor i najčešće su obavezni neradni dani. To naročito važi za nedelju, no mnogi poslodavci upošljavaju svoje radnike subotom, a neki čak i nedeljom. Pošto se na to gleda kao na poseban teret, ti dani su obično bolje plaćeni nego ostali dani sedmice ili se zauzvrat radnici oslobađaju odgovarajućeg broja radnih dana u ostatku sedmice.
 
== Istorija ==
Gledano [[religija|religijski]], ne postoji pravilo da subota i nedelja moraju biti neradni dani. Kod [[Jevreji|Jevreja]] poslednji dan u sedmici je subota, a kod [[хришћанин|hrišćana]] nedelja, dok je kod muslimana to petak. Kod sve tri grupe taj dan je „sveti dan“ i predstavlja odmor [[Bog]]a, a ne [[čovjek|ljudi]] (u [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[deset zapovijedi|deset božijih zapovijesti]], četvrta zapovijest glasi: „Šest dana radi, sedmi dan je odmor Gospodu Bogu tvome“, slično i u drugim [[religija]]ma).
 
Red 15:
Petodnevna radna nedelja za škole uvedena je još kasnije, pri čemu je bilo mnogo otpora s obrazloženjem: "deca će za dva dana zaboraviti da uopšte idu u školu!"
 
== Uticaj na ekonomiju ==
S jedne strane, pojavom vikenda kao perioda neradnih dana, radnici su dobili više slobodnog vremena. To slobodno vreme najčešće se koristi za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], ali i za putovanja i posete. U toku tako potrošenog vremena ljudi obično troše više novca na razonodu, što je u nekim državama sveta dovelo do zakona da ni prodavcima nije dozvoljeno da rade tim danima radi smanjenja opšte potrošnje. Takvi zakoni se tokom vremena koriste sve manje i manje, u korist jačanja [[potrošačko društvo|potrošačkog društva]].
 
S druge strane, poslodavci su izgubili više dana u sedmici, čime se naoko gubi na [[produktivnost]]i. Međutim, postoje mišljenja po kojim se time ništa ne gubi jer radnici dolaze sveži na posao nakon dva neradna dana, kao i da se na taj način povećava opšta potrošnja, koja dovodi do veće zarade proizvođača<ref name="ford">[http://www.worklessparty.org/timework/ford.htm Work Less Party, „Henri Ford: Zašto dajem prednost pet radnih dana uz platu od šest dana“] {{en}}</ref>.
 
== Reference ==
{{reflist}}