Venecijanski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 19:
|iso2=roa
|iso3=vec
|karta=[[datotekaDatoteka:Italy - Forms of Dialect.jpg|270px]]
|pismo= [[Latinica]]
|nacija=
Red 28:
== Geografska rasprostranjenost ==
Venecijanskim govori oko 2,180,000 <ref name=vec/> ljudi u [[Veneto|Venetu]], od [[Venecija|Venecije]] do [[Verona|Verone]] na zapadu, južno do rijeke [[Po]], a istočno do [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije]] i [[Trst]]a. Venecijanski se govori i u primorskom dijelu [[Slovenija|Slovenije]] i na poluotoku [[Istra|Istri]] i nešto manje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (računa se da oko 50,000 ljudi govori taj jezik).<ref name=vec/>
U [[Brazil]]u se njime služi oko 4 000 000 ljudi u državama; [[Espírito Santo]], [[São Paulo (država)|São Paulo]], [[Paraná (država)|Paraná]], [[Rio Grande do Sul]] i [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarina]]. Venecijanski se govori i u [[Meksiko|Meksiku]] (''Chipilo venecijanski dijalekt'')
[[datotekaDatoteka:Targa dialetto veneto.JPG|thumb|left|220px|Oznaka na venecijanskom ''Ovdje se govori i venecijanski'']]
== Dijalekti ==
Venecijanski ima nekoliko dijalekata; ''bisiacco'' (govori se u provinciji [[Gorica (provincija)|Gorizia]]), ''triestino'' (provincija [[Trst (provincija)|Trieste]]), ''istrian'' (po [[Istra|Istri]] i sam ''venecijanski'' (provincija [[Venecija (provincija)|Venecija]]).<ref name=vec/>
Red 35:
Venecijanski se nesmije brkati sa [[Antika|antičkim]] [[Venetski jezik|venetskim jezikom]] kojeg su govorili [[Jadranski Veneti|Veneti]], u istoj regiji u [[6. vijek pne.|6. vijeku pne.]]
 
== Historija ==
{{glavni|Venecijanska književnost}}
[[datotekaDatoteka:Venetian Sign.jpg|thumb|left|220px|Ulica u Veneciji sa oznakom ''calle'', a ne kao što je uobičajeno u Italiji ''via'']]
Venecijanski jezik nastao je od [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnog latinskog]], pod utjecajem [[Kelti|Kelta]] (eventualno [[Jadranski Veneti|Veneta]]) i jezika [[germani|germanskih]] plemena ([[Zapadni Goti|Vizigota]], [[Langobardi|Langobarda]] i [[Ostrogoti|Ostrogota]]) koja su provalila u [[Sjeverna Italija|Sjevernu Italiju]] u [[5. vijek]]u. Venecijanski se kao poznati pisani jezik, pojavio već u [[13. vijek]]u, sa puno riječi iz [[grčki jezik|grčkog]] i [[albanski jezik|albanskog]]; "piròn" (viljuška), "carega" (stolica) "fanela" (potkošulja)
 
Venecijanski jezik bio je ugledan za vrijeme [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], tada je bio [[lingua franca]] [[Sredozemno more|Mediterana]]. Poznati pisci na venecijanskom bili su komediografi [[Angelo Beolco|Ruzante]] (1502-1542) i [[Carlo Goldoni]] (1707-1793). Ruzante i Goldoni, slijedbenici su antičke talijanske kazalište tradicije - [[commedia dell'arte]], svoja djela pisali su na narodnom venecijanskom govoru. Od ostalih autora koji su pisali na venecijanskom valja spomenuti prijevode [[Ilijada|Ilijade]] od [[Giacomo Casanova|Casanove]] (1725-1798) i [[Francesco Boaretti|Francesca Boarettia]], te pjesme [[Biagio Marin|Biagia Marina]] (1891-1985). Poznat je i rukopis pod nazivom "Dijalog Cecca da Ronchitija od Bruzene o novoj zvijezdi" pripisan [[Galileo Galilej|Galileu]] (1564-1642).
 
[[Dante Alighieri|Danteov]] toskanski je kao književni jezik zasjenio venecijanski. Nakon propasti Mletačke Republike, venecijanski se postupno prestao koristiti i za administrativne svrhe. A od [[Kraljevina Italija|ujedinjenja Italije]] [[1866]], standarni talijanski (toskanski), potpuno je zasjenio venecijanski.
Red 50:
Regionalni parlament Veneta službeno je priznao postojanje Venecijanskog jezika (''Łéngua Veneta'') [[28. 3.|28. marta]] [[2007]]. - ''Zakonom o zaštiti i valorizaciji venecijanskog jezika i kulture''.
 
== Mali etimološki rječnik venecijanskog jezika ==
 
Kao izravni regionalni nasljednik [[latinski jezik|latinskog]], većina riječi u venecijanskom leksiku
Red 325:
 
== Literatura ==
* Gianfranco Cavallarin: ''Esiste la lingua Veneta?'', Est Ediçòs;
* MacKay, Carolyn J. (1993) ''Il dialetto vento di Segusino e Chipilo'', grafiche Antiga, Cornuda ’93.
* Sartor, Mario - Ursini, Flavia. (1983) ''Cent’anni di emigrazione: una comunità veneta sugli altipiani del Messico'', Grafiche Antiga, Cornuda, (Treviso).
 
== Izvori ==
Red 334:
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.sitoveneto.org/ Sitoveneto (Portale di cultura veneta. Musica, poesie,grammatica e molto altro in veneto)] {{it icon}}
* [http://www.veneto.org/arkivio/ Vèneto Arkìvio]
* [http://www.veneto.org/language/index.asp VENETO.ORG (Brief description)]
* [http://www.orbilat.com/Languages/Venetan/Dialects/Chipilo.html Description of the Venetian dialect of Chipilo, in Spanish].
* [http://www.linguaveneta.it/ Linguaveneta (sito dedicato al patrimono linguistico veneto)] {{it icon}}
* [http://www.elgalepin.com/ El Galepin: Venetian-English-Italian Dictionary]
* [http://www.dizsionario.org Dizsionario: Dictionary of Venetian language and its varieties]
* [http://www.giulianoartico.it/tornen/ Tornén un pas indrìo!]
* [http://www.raixevenete.net Raixe Venete (venecijanski portal na venecijanskom)]
 
{{Romanski jezici}}