Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
{{Politika SFRJ}}
'''Ustav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1974''' kojeg su kolokvijalno zvali samo '''Ustav iz 1974''' svečano je proglasio kao predsjednik Vijeća naroda [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]] [[Mika Špiljak]] [[21. 2.|21. februara]] [[1974]]. nakon predhodnog izglasavanja u tadašnjoj [[Skupština SFRJ|Saveznoj Skupštini]]. <ref name=ustav>{{cite web
| url =http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+yu0039%29
| title =''Yugoslavia, The 1974 Constitution''
Red 10:
=== Pozadina nastanka ===
Usvajanju Ustava prethodili su značajni politički događaji koji su se dogodili nekoliko godina ranije, a koji su označili početak federalizacije zemlje. U ljeto [[1966]]. godine na [[Brijunskom plenumu SKJ|Brijunski plenum SKJ]] smjenjen je sa svih funkcija [[Aleksandar Ranković]], dotad jedan od najbližih suradnika [[Josip Broz Tito|Tita]], koji je bio protivnik [[Federalizam|federalizacije]]. Nakon tog je ojačala partijska struja [[Liberalizam|liberala]] koju je predvodio [[Edvard Kardelj]], koji su bili za daljnje jačanje [[Samoupravni socijalizam|samoupravljanja]], tržišta i smanjenje uloge centralne države i za veću federalizaciju države. Ustavnim [[amandman]]ima iz [[1968]]. i [[1971]]. na [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ustav iz 1963]]., to je i djelomično i napravljeno, [[1971]]. uvedeno je [[Predsjedništvo SFRJ]] kao kolektivni organ rukovođenja.
Zahtjevi za što većom republičkom samostalnošću posebno su bili izraženi u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] gdje je tokom [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] gdje je pod parolom ''devize onima koji ih ostvaruju'' tražena veća financijska i politička samostalnost.
Nakon što je osobno intervenirao u rješenju hrvatske krize [[1971]]., tako što je smjenio dotadašnje rukovodstvo [[Josip Broz Tito|Tito]] se nakon tog postepeno povukao iz unutrašnjeg političkog života. <ref name=political/>
 
Red 17:
=== Rad na ustavu ===
Idejni kreator ustava bio je [[Edvard Kardelj]] koji je od [[1970]]. godine bio je predsjednik Kordinacione komisije svih vijeća Savezne skupštine za ustavna pitanja. Njegova Komisija je izradila ustavne amandmane [[1971]]., a zatim pripremila novi Ustav Jugoslavije. [[Komunistička partija Jugoslavije|Savez komunista Jugoslavije]] je nakon velikih političkih potresa; Studentskih demonstracija 1968., [[Savremena istorija Kosova#Razvoj autonomije|Demonstacija na Kosovu 1968.]], [[Hrvatsko proljeće|masovnog pokreta u Hrvatskoj 1970.]] i brojnih [[štrajk]]ova po poduzećima - bio svjestan da mora nešto poduzeti - izlaz je ponovno nađen u daljnjem jačanju samoupravljanja.
[[datotekaDatoteka:Skupstina Srbije.jpg|thumb|left|240px|<center>Zgrada ondašnje [[Skupština SFRJ|Savezne skupštine]]]]
Tokom javne rasprave o Nacrtu budućeg ustava, [[profesor]] [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Beogradskog pravnog fakulteta]], dr Mihailo Đurić osuđen je kaznu zatvora nakon održanog govora u kom se javno usprotivio planiranim ustavnim promjenama. Sukus njegovog negativnog stava bio je da Jugoslavija time postaje samo geografski pojam, na čijem se tlu pod maskom dosljednog razvijanja ravnopravnosti između naroda uspostavlja nekoliko nezavisnih, čak i međusobno suprotstavljenih nacionalnih država.
 
== Novine ustava ==
Taj ustav koji je ostao na snazi ​​sve do raspada Jugoslavije [[1990-e|1990-ih]]., samo je djelomično preinačio ekstremnu decentralizaciju provedenu ustavnim amandmanima ranih [[1970-e|1970-ih]]. Taj ustav od 406 članaka, bio je jedan od najdužih ustava u svijetu. <ref name=political/>On je trebao dodatno ojačati i zaštiti [[Samoupravni socijalizam|samoupravni]] sistem od uplitanja države i dodatno ojačati zastupljenost republika i pokrajina u svim izbornim i političkim tijelima. Po njemu su republike definirane kao države i samoupravne zajednice. Nakon njega odluke u Saveznoj skupštini mogle su biiti donešene jedino konsenzualno, jer je svaka republika i pokrajina mogla uložiti [[veto]] - ukoliko joj prijedlog nekog zakona nije bio po volji.
Ustavom je preoblikovana [[Skupština SFRJ|Savezna skupština]] kao - najviši izraz samoupravnog sistema. Ustav je propisao složeni izborni postupak za to tijelo, on je kretao od lokalnih [[organizacija udruženog rada]] i političkih organizacija ([[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[SSOJ]], [[SSJ]], [[SUBNOR]]). Među njima su se birali članovi općinskih skupština, nakon tog su one među svojim članovima birali članove pokrajinskih i republičkih skupština, koje su nakraju između svojih članova birali delagate za dva doma [[Skupština SFRJ|Savezne skupštine]]; [[Savezno vijeće]] i [[Vijeće republika i pokrajina]]. Kao i predhodni [[Ustav iz 1974.]] pokušao je poboljšati ravnotežu između ekonomske i etničke raznolikosti s jedne strane, te komunistički ideal društvenog jedinstva s druge strane. <ref name=political/> [[Josip Broz Tito]] proglašen je doživotnim [[predsjednik]]om i Vrhovnim komandantom a formirano je i [[Predsjedništvo SFRJ]] kao kolektivni organ upravljanja.
Red 38:
[[Datoteka:Josip_Broz_Tito_1971.png|thumb|left|240px|<center>[[Josip Broz Tito]]]]
 
== Kontraverze oko Ustava iz 1974. i njegovog provođenja u praksi ==
Najviše primjedbi na Ustav iz 1974. dolazilo je iz [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], zbog davanja [[Autonomija|autonomije]] formalno njenim pokrajinama [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovu]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodini]]. Za Titova i Kardeljeva života, to nije bilo jako izraženo, tu i tamo bi se tražilo od saveznih organa da oni svojim autoritetom uvjere pokrajine da ispravno interpretiraju Ustav, po kojem je [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] ipak bila suverena republika sa odgovarajućim stupnjem autonomije za svoje pokrajine. Međutim, nakon Kardeljeve (1979) i Titove smrti (1980), u Srbiji su ojačale snage koje su tražile promjenu Ustava. Početkom [[1987]], nakon upornih nastojanja rukovodstva [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], Predsjedništvo SFRJ iniciralo je usvajanje više od 130 amandmana u Saveznoj skupštini. Nakon pobjede [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na [[Osma sednica CK SKS|Osmoj sjednici CK SK Srbije]], u septembru 1987. novo srbijansko rukovodstvo tražilo je ukidanja Ustava iz 74. Kad im to nije uspjelo na saveznom nivou, smjenili su kompletna pokrajinska rukovodstava krajem [[1988]]., a u proljeće [[1989]]. izglasali amandmane na Ustav Srbije, kojim su znatno suzili autonomiju pokrajina. Konačni raskid sa Ustavom iz '74. Srbija je izvršila u septembru [[1990]]., kad je izglasala potpuno novi [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustav]].
 
Sličan proces odvijao se i u [[Slovenija|Sloveniji]], tamo je još u [[mart]]u 1990. usvojeno niz amandmana, kojim je raskinuto socijalističko uređenje. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su nakon izbora 1990. prvo amandmanima izbačena sva socijalistička obilježja, a u decembru je izglasan novi [[Ustav Republike Hrvatske|Ustav]].
[[Bosna i Hercegovina]] i [[Republika Makedonija|Makedonija]] su u jesen 1990, nakon izbora, odbacile stari ustav, a [[Crna Gora]] je raskid formalizirala donošenjem novog republičkog Ustava u jesen [[1992]]. godine.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
Red 50:
* [http://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Socijalisti%C4%8Dke_Federativne_Republike_Jugoslavije_(1974) Tekst Ustava na portalu Wikisource]
* [http://sfrj-jugoslavija.forumotion.com/t2-ustav-1974 Ustav iz 1974.]
 
[[Kategorija:Samoupravni socijalizam]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]