Inercija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 2:
'''Tromost''' ili '''inercija''' je jedno od osnovnih svojstava svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj. masa je mjera tromosti tijela. To se svojstvo manifestira kao opiranje tijela promjeni stanja gibanja, što je izrečeno prvim [[Isaac Newton|Newtonovim]] zakonom.
 
U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati [[Sila|sila]]. Uočimo da za promjenu smjera gibanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja gibanja očituje se u pojavi '''inercijalne sile''' koju tijelo "osijeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom gibanja po nepravocrtnoj putanji.
 
Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u vožnji sjedalo pritišće na naša leđa, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s gibanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekt je to izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj. ubrzanje.
 
[[Vektor]] inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak <math>\mathbf{}F_{in}=ma</math>. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od [[Gravitacija|gravitacijskih]], osim što su im uzroci različiti.
Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi gibanja pa imaju i posebno ime: [[Centrifugalna sila|centrifugalna sila]], [[Coriolisova sila|Coriolisova sila]].
 
Masa tijela je prikladna veličina za mjeru tromosti samo kod razmatranja gibanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog gibanja (stalno mijenjanje smjera gibanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam '''inercijalnog momenta'''. Inercijalni moment se definira kao
Red 13:
::::<math>\mathbf{}M_{in}=J\epsilon</math>
 
gdje je <math>\mathbf{}J</math> [[Moment inercije|moment inercije]], a <math>\mathbf{\epsilon}</math> je [[Ubrzanje|kutno ubrzanje]] u ['''rad/s<sup>2</sup>''']. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formule <math>\mathbf{}F=ma</math>.
Inercijalni moment se može naći i kao [[moment sile|moment]] inercijalne sile za os rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću [[Vektorski produkt|vektorskog umnoška]]