Razlike između izmjena na stranici "Trasjanka"

Dodano 5 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Bot: Automatska zamjena teksta (-[[Category: +[[Kategorija:))
m/м (robot kozmetičke promjene)
{{Čišćenje}}
 
== Definicija ==
 
'''Trasjanka''' (beloruski: '''trasяnka''') je belorusko-ruski [[patois|patoa]] ili vrsta [[međujezik|međujezika]]a (s lingvističke tačke gledišta). Neki autori ga smatraju [[sociolekt]]om.
 
Često se označava kao "[[pidžin]]" ili čak "[[kreol]]ski", što nije tačno po raširenoj definiciji pidžina i kreolskog.
 
== Poreklo naziva ==
 
Na beloruskom jeziku, reč u doslovnom privodu označava niskokkvalitetno seno, nastalo kada siromašniji ratari '''tresenjem''' mešaju (bjeloruski: '''trasucь''') sveži otkos trave sa jučerašnjim osušenim senom. Reč je relativno nedavno dobila drugo značenje (u smislu "jezičke mešavine"), verovatno u doba raspada SSSR-a, iako je i otpre ta jezička pojava bila poznata.
 
Postojali su i drugi nazivi (navedeni su kako se čita i piše na beloruskom): "movnaja žvačka" (bjeloruski: "moўnaя žvačka"), "movni gibrid" (beloruski: "moўnы gіbrыd"), "movni suragat" (beloruski: "moўnы suragat"), "movnaja himera" (beloruski: "moўnaя hіmэra"), "mešanina" (beloruski: "mešanіna"), "lamanina" (beloruski: "lamanіna"), "tarabarščina" (beloruski: "tarabarščыna"). 1920-ih se javio i izraz "čavnja" (beloruski: "čaўnя") (moguće nastalo od beloruske reči "čaўpsьcі") (Vaclav Lastovski). Kao što je vidljivo, u nazivana je jezičnim hibridom, surogatom, himerom, mešavinom...
 
== Govorno područje ==
 
Na područjima gde se graniče [[Belorusija]] i [[Rusija]] (barem), čak i u današnjici (podataka iz 2004.), belorusko-ruska jezična mješavina ne naziva se "trasjankom". Reč, koja se tamo mnogo češće koristi je '''mešanka''', sa sličnim značenjem kao "trasjanka".
 
Nastala je kao sredstvo komunikacije između beloruskog seoskog stanovništva i ruskogovorećih obrazovanijih činovnika. Trasjanka je vrsta jezika kojom tipično govore seljaci u Belorusiji, čiji maternji jezik je beloruski, ali su napustili u korist ruskog, smatrajući potonji "gradskijim", "modnijim", "uljuđenijim". Stoga su prestali da govore ovom mešavinom, odnosno međujezikom.
 
Prema lingvisti Hienadziju Cihunu (Genadziй Cihun), veliku ulogu u širenju trasjanke je odigrala [[Josif Staljin|Staljinova]] politika 1920-ih i 1930-ih godina. Trasjanka se proširila u gradove migracijama stanovništva sa sela. Tako se trasjanka može čuti u beloruskim gradovima, gde njome govore stariji i ljudi srednjeg doba, (obično rečeno, bivši doseljenici iz sela u gradove). Njome govore i neki obrazovaniji ljudi (stariji ili srednjeg doba), na primer, beloruski predsednik (polovinom 1990-ih) ili ministar poljoprivrede (u 2005.) i još neki. Trasjanka nije postala osnovno sredstvo komunikacije, jer se smatrala kao "nepismenjačkim, priprostim, nekulturnim jezikom" (beloruski: '''nekulьturnaя mova''').
Izgleda da je to nepostojan jezik, čija upotreba bi se mogla smanjiti u budućnosti, jer mlađi naraštaji ne govore njome, već govore ili čisti ruski ili čisti beloruski.
 
== Društveni problemi ==
 
Postoje određeni društveni problemi kada se govori trasjankom, posebno kada pitanje generacijskog jaza koji trasjanka i književni beloruski i ruski stvaraju između roditelja i dece, a i odbijanje i otuđenje s kojim su se suočili neki nacionalistički aktivisti koji ustraju na upotrebi ispravnog književnog beloruskog.
Uopšte gledano, smatra se "iskvarenim" beloruskim i ruskim. Postoje neki komičari u Belorusiji (npr. Saša i Siroža), koji koriste trasjanku u svojim delima.
 
== Struktura ==
 
Govornici trasjanke koriste većinom ruski skup reči, ali imaju sačuvana fonetska svojstva beloruskog. Gramatika izgleda kao kombinovana belorusko-ruska. Iako nema strukturalnih regulativa, trasjanka je relativno promenljiva i predstavlja pre jezički [[kontinuum]] između beloruskog i ruskog nego diskretni jezički sistem.
U [[Ukrajina|Ukrajini]] postoji slična društveno-lingvistička pojava, mešavina ukrajinskog i ruskog, zvana [[suržik]].
 
== Trasjanka i lingvisti ==
 
Trasjanka je bila ignorisana od glavne lingvističke struje i od sociologa u Belorusiji i inostranstvu sve do 1990-ih, kada su se počeli pojavljivati prvi članci koji su se isključivo bavili trasjankom (vidi reference ispod).
{{slovenski jezici}}
 
== Reference i vanjski linkovi ==
 
 
* ЦИХУН, Генадз А. (2000): Креализавани прадукт (трасянка як абъект лингвистичнага даследаванния). [http://arche.home.by/6-2000/cychu600.html ''Арче - Пачатак''], 6.
* КАЛИТА И. В. (2010): Современная Беларусь: языки и национальная идентичность. Ústí nad Labem, ISBN 978-80-7414-324-3, 2010, 300 s. s. 112-190. (URL - http://kamunikat.org/Kalita_Ina.html)
* ЛИСКОВЕЦ, Ирина В. (2002): Трасянка: происхождение, сущность, функционирование. У ''Антропологија, фолклористика, лингвистика'', вып. 2. Санкт-Петербург: Европейский университет в Санкт-Петербурге, стр. 329-343.
* ЛИСКОВЕЦ, Ирина В. (2003):
* [http://www.eu.spb.ru/ethno/projects/project3/list.htm Пројекат ''Новые языки новых государств: явления на стыке близкородственных языков на постсоветском пространстве'']. (део о Белорусији) Санкт-Петербург: Европейский университет в Санкт-Петербурге
* МЕЧКОВСКАЯ, Нина Б. (1994): Языковая ситуация в Беларуси: Этические коллизии двуязычия. ''Russian Linguistics'', 18, стр. 299-322.
* МЕЧКОВСКАЯ, Нина Б. (2002): Язык в роли идеологии: национально-символические функции языка в белорусской языковой ситуации. У Gutschmidt, K., et al. (eds.): ''Möglichkeiten und Grenzen der Standardisierung slavischer Schriftsprachen in der Gegenwart''. Dresden: Thelem, pp. 123-141.
 
* [http://www.pravapis.org/art_trasianka1.asp]