Trasamund – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 1:
'''Trasamund''' ([[latinski jezik|lat]]: ''Thrasamundus'', rođ. [[450]]. - umro [[523]]. god.) je bio kralj [[Vandali|Vandala]] i [[Alani|Alana]] od [[496]]. do [[523]]. godine.
 
Trasamund je bio sin Gentona, sina osnivača vandalske kraljevine u [[Afrika (provincija)|severnoj Africi]], kralja [[Gajzerik|Gejseriha]]. Po Gejserihovom zakonu kraljevski presto se unutar vladarske porodice nasleđivao po načelu seniorijata, odnosno kraljevska kruna je prelazila na najstarijeg muškog člana dinastije. Trasamund je tako [[3. 9.|3. septembra]] [[496]]. godine nasledio rođenog brata [[Guntamund|Guntamunda]]a.
 
Novi kralj Vandala važio je za obrazovanog i mudrog čoveka, umerenog u pogledu verske politike. Kao pristalica [[arijanstvo|arijanstva]], Trasamund je u početku pokušavao da preobrati pravoslavne darovima i raznim unosnim položajima. Održavao je prijateljske odnose sa [[византијско царство|vizantijskim]] carem [[Anastasije I|Anastasijem I]] koji je zbog svoje [[monofizitstvo|monofizitske]] politike bio neprihvatljiv kao zaštitnik za Trasamundove romanske podanike. Međutim, crkveni raskol ([[Akakijeva šizma]]) između [[Rim|Rima]]a i [[Konstantinopolj|Konstantinopolja]]a je zalečen [[519]]. nakon dolaska [[Justin I|Justina I]] na carski presto. Nakon što se vladar iz dalekog [[Istanbul|Carigrada]] ponovo pojavio kao zatočnik pravoslavnih, Trasamund je naredio zatvaranje nekoliko crkava i proterivanje [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[episkopos|episkopa]] na [[Sardinija|Sardiniju]]. Diplomate cara Justina su novembra [[519]]. prispele u [[Kartaga|Kartaginu]] i zatražile opoziv prognanih. Delegacija nije ništa postigla, ali je otpočela period u toku koga se [[византијско царство|istočnorimski]] dvor neprestano mešao u unutrašnje probleme Vandalske kraljevine.
 
Trasamund je već u vreme stupanja na presto bio udovac i oko [[500]]. godine je oženio se [[Amalafrida|Amalafridom]], sestrom [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Italija|Italije]] [[Teodorik Veliki|Teodoriha]]. Odnosi između dvorova u Kartagini i [[Ravenna|Raveni]] ipak su se pogoršali nakon [[511]]. godine kada je pretendent na [[zapadni Goti|vizigotski]] presto [[Gesalek|Gesalih]] našao utočište kod Trasamunda. Trasamund je dao Gesalihu nešto novca, ali ne i ljudstvo, i dozvolio mu je da se vrati u [[Hispanija|Hispaniju]]. Geselih je ubrzo poražen u svom pokušaju da preotme vizigotsku krunu Teodorihovom unuku, tako da je Trasamund putem diplomatske prepiske izgladio odnose sa moćnim ostrogotskim kraljem.
 
U pogledu odnosa sa [[Berberi|Berberima]]ma, Trasamund je imao daleko manje uspeha. Kabaon, berberski poglavar, koji je godinama služio Vandale, podigao se na ustanak u Tripolitaniji (danas zapadni deo [[Libija|Libije]]). Iako paganin, Kabaon je pomogao popravku pravoslavnih crkava koje su Vandali razrušili, tako da je uživao simpatije Romana u severnoj Africi. Trasamund je u nekoliko navrata lično vodio pohode protiv Berbera, ali je vandalska vojska pretrpela težak poraz i Kabaon je praktično uspostavio nezavisnu kraljevinu u zaleđu afričke sredozemne obale. Berberi su čak [[523]]. zauzeli i opljačkali važan lučki grad Leptis Magnu.
 
Hilderih je [[523]]. bio na samrti i zakleo je svog brata od strica i naslednika [[Hilderih|Hilderiha]]a da ne dozvoli da se pravoslavnom sveštenstvu vrate pređašnje privilegije i crkvena imovina. Umro je [[6. 5.|6. maja]] iste godine, a Hilderih nije održao svoju zakletvu položenu pokojnom prethodniku.
 
== Reference ==
 
* ''The Prosopography of the Later Roman Empire II: A.D. 395-527'', ed. J.R. Martindale, Cambridge 1980, str. 1116 - 1117.
Red 24:
 
{{Lifetime|450|523|Trasamund}}
 
[[Kategorija:Vandali]]