Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 11 bajtova, prije 5 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
 
=== Ciklus funkcionisanja tehničkog sistema ===
Televizija kao [[elektronski sistem]] pretvara [[optička slika|optičku sliku]] i [[zvuk]] u [[elektronski signal|elektronske signale]], prenoseći ih dalje do prijemnih uređaja putem [[elektromagnetni talas|elektromagnetnih talasa]] kroz [[vazduh]] ili direktno [[Kablovska televizija|kablovskom vezom]], gde se u obrnutom procesu elektronski signali pretvaraju u optičku sliku i zvuk. Ovaj proces se odvija [[brzina svjetlosti|brzinom svetlosti]].
 
Kada je u pitanju direktni prenos, onda na prijemni uređajima vidimo sliku i čujemo ton u isto vreme kada se oni „snimaju“, odnosno pretvaraju u elektronske signale u televizijskoj stanici.
 
DVB standardi uključuju:
* DVB-S - digitalni satelitski sitem za frekvencije to 11/12 GHz
* DVB-C - digitalni kablovski sistem kompatibilan sa DVB-S
* DVB-CS - digitalni SMATV sistem prihvaćen od DVB-C i DVB-S
* DVB-MC - digitalni multipoint distribucioni sistem, (10GHz) baziran na DVB-C kablovskom sistemu
* DVB-MS - digitalni multipoint distribucioni sistem, (10GHz) baziran na DVB-S satelitskom sistemu
* DVB-T - digitalni sistem za zemaljske predajnike (8 MHz i 7 MHz)
* DVB-T2 - digitalni sistem za zemaljske predajnike druge generacije
* DVB-SI - sevis IS, za DVB dekodere
* DVB-TXT - DVB (teletekst)
* DVB-CI - DVB za pristup drugim aplikacijama
* DVB-IPI - transport DVB servisa preko IP-a.
 
Razlog za prelazak na novi [[standard]] [[emitovanje|emitovanja]] su mogućnost da se bolje iskoristi [[tv kanal]], budući da se u kanalu u kome se danas emituje jedan program u TVB standardu mogu pomoću jednog [[predajnik]]a emitovati četiri različita programa. Na ovaj način broj mreža, odnosno programa mogao bi biti mnogo veći. Bitno se poboljšava kvalitet slike i tona, koji je jednak [[Televizijski studio|studijskom]], štedi se [[električna energija]] na predajnicima, omogućio bi se prijem signala u pokretu (automobilima, vozovima, autobusima i sl.), što bi omogućilo pružanje novih servisa.
Tehnički uslov za prijem digitalnog signala na strani korisnika je neophodan poseban uređaj - set top boks.
Prosečan uređaj treba da na svom izlazu ima:
* [[stereofon]]ski izlaz za [[ton]],
* sliku preko antenskog [[UHF]][[konektor]]a
* sliku preko [[SCART]]konektora ili [[RCA –CHINCH]]konektora
 
Za prijem signala dovoljan je nivo koji otvara prijemnik, tako da nema potrebe za iznalaženjem najpovoljnijeg položaja prijemne [[antena|antene]].
== Interaktivna televizija ==
Ono što je televiziju učinilo [[Interaktivna televizija|interaktivnim medijem]] je [[internet]]. Glavne strategije u povezivanju interaktivne tv i interneta su:
* Digitalni brodkasting
* Pristup internetu putem TV-a (Intercast}-, WebTV}-)
* Sinteza prve i druge strategije
* Pristup internetu putem kablovskih mreža
 
Interaktivna digitalna televizija zahteva uređaj koji će je približiti konceptu [[osobni kompjuter|personalnih računara]]. Komuniciranje između televizije i [[brodkaster]]a omogućuje [[set-top kutija]]. Trenutno ne postoji jedinstveni standard za sve proizvođače (OpenTV}-, MediaHighway}-, WebTVi Java).
=== Televizija u Hrvatskoj ===
 
Prva radio stanica na području Hrvatske je bila Radio Zagreb koji počinje s radom [[15. 5.|15. svibnja]] [[1926]] puštanjem [[Hrvatska himna|Hrvatske himne]] i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati i od tada ona kontinuirano emitira program. Pokusni rad kompanije Philips koja kasnih tridesetih godina na Zagrebačkom velesajmu demonstrira rad televizije postaje jedino iako ograničeno televizijsko emitiranje sve do [[15. 5.|15. svibnja]] [[1956]]. kada na dan 30. obljetnice Radija Zagreb u Tomislavovom domu na [[Sljeme]]nu je proradio prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Hrvatskoj i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Početak je to medija koji će uskoro promijeniti življenje i navike svih nas. Osnivač i prvi generalni direktor je bio narodni heroj [[Ivan Šibl]], po kojem se i danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Izravnim prijenosom svečanog otvorenja [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]] na južnoj obali [[Sava|Save]] [[7. 9.|7. rujna]] [[1956]]. počelo je emitiranje Televizije Zagreb koje traje i danas pod imenom [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatska Radio Televizija]]
 
=== Televizija u Srbiji ===
[[1929|1929.]] kada je osnovan [[Radio Beograd]] smatra se godinom nastanka današnje [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbija]]. Prvi susret Beograđana sa televizijom odigrao se u septembru [[1938]]. godine na Beogradskom sajmu, kada je holandska firma "Filips" montirala prvu televizijsku stanicu sa studijom, odakle su za sve vreme trajanja jesenjeg sajma, prvi put na Balkanu, emitovane televizijske emisije za širu publiku, uz učešće beogradskih glumaca.
 
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], vlast „Nove Jugoslavije“ ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]) shvatila je važnost razvoja medija pa je, 08. juna. [[1956]]. godine [[Savezno izvršno veće]] donelo odluku o dodeljivanju sredstava za izgradnju TV mreže u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. U subotu, 23. avgusta [[1958]]. započeo je "eksperimentalni program" Studija Beograd. Studio je izgrađen na [[Beogradski sajam|Beogradskom sajmu]], Bulevar Vojvode Mišića 14, a raspolagao je sa svom osnovnom tehnikom. Prvi emitovani program bio je [[Dnevnik]], a vesti su čitali [[Miloje Orlović]], [[Branislav Surutka]], [[Olga Nađ]], [[Olivera Živković]] i [[Vera Milovanović]].
Domaća industrija (RR Niš, "Čajavec" [[Banja Luka]] i [[Zagreb|zagrebački]] RIZ) proizvodila je prve ograničene serije [[TV prijemnik]]a. Oko tih prvih televizijskih aparata često su se okupljale ne samo porodica, već i komšiluk, pa i cele ulice.