Televizija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Internacionalizmi pomoću gadgeta HotCat |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 50:
=== Ciklus funkcionisanja tehničkog sistema ===
Televizija kao [[elektronski sistem]] pretvara [[optička slika|optičku sliku]] i [[zvuk]]
Kada je u pitanju direktni prenos, onda na prijemni uređajima vidimo sliku i čujemo ton u isto vreme kada se oni „snimaju“, odnosno pretvaraju u elektronske signale u televizijskoj stanici.
Red 91:
DVB standardi uključuju:
* DVB-S - digitalni satelitski sitem za frekvencije to 11/12 GHz
* DVB-C - digitalni kablovski sistem kompatibilan sa DVB-S
* DVB-CS - digitalni SMATV sistem prihvaćen od DVB-C i DVB-S
* DVB-MC - digitalni
* DVB-MS - digitalni
* DVB-T - digitalni sistem za zemaljske predajnike (8 MHz i 7 MHz)
* DVB-T2 - digitalni sistem za zemaljske predajnike druge generacije
* DVB-SI - sevis IS, za DVB dekodere
* DVB-TXT - DVB (teletekst)
* DVB-CI - DVB za pristup drugim aplikacijama
* DVB-IPI - transport DVB servisa preko
Razlog za prelazak na novi [[standard]] [[emitovanje|emitovanja]] su mogućnost da se bolje iskoristi [[tv kanal]], budući da se u kanalu u kome se danas emituje jedan program u TVB standardu mogu pomoću jednog [[predajnik]]a emitovati četiri različita programa. Na ovaj način broj mreža, odnosno programa mogao bi biti mnogo veći. Bitno se poboljšava kvalitet slike i tona, koji je jednak [[Televizijski studio|studijskom]], štedi se [[električna energija]] na predajnicima, omogućio bi se prijem signala u pokretu (automobilima, vozovima, autobusima i sl.), što bi omogućilo pružanje novih servisa.
Red 112:
Tehnički uslov za prijem digitalnog signala na strani korisnika je neophodan poseban uređaj - set top boks.
Prosečan uređaj treba da na svom izlazu ima:
* [[stereofon]]ski izlaz za [[ton]],
* sliku preko antenskog [[UHF]][[konektor]]a
* sliku preko [[SCART]]konektora ili [[RCA –CHINCH]]konektora
Za prijem signala dovoljan je nivo koji otvara prijemnik, tako da nema potrebe za iznalaženjem najpovoljnijeg položaja prijemne [[antena|antene]].
Red 127:
== Interaktivna televizija ==
Ono što je televiziju učinilo [[Interaktivna televizija|interaktivnim medijem]] je [[internet]]. Glavne strategije u povezivanju interaktivne tv i interneta su:
* Digitalni brodkasting
* Pristup internetu putem TV-a (Intercast}-, WebTV}-)
* Sinteza prve i druge strategije
* Pristup internetu putem kablovskih mreža
Interaktivna digitalna televizija zahteva uređaj koji će je približiti konceptu [[osobni kompjuter|personalnih računara]]. Komuniciranje između televizije i [[brodkaster]]a omogućuje [[set-top kutija]]. Trenutno ne postoji jedinstveni standard za sve proizvođače (OpenTV}-, MediaHighway}-, WebTVi Java).
Red 188:
=== Televizija u Hrvatskoj ===
Prva radio stanica na području Hrvatske je bila Radio Zagreb koji počinje s radom [[15. 5.|15. svibnja]] [[1926]] puštanjem [[Hrvatska himna|Hrvatske himne]] i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati i od tada ona kontinuirano emitira program. Pokusni rad kompanije Philips koja kasnih tridesetih godina na Zagrebačkom velesajmu demonstrira rad televizije postaje jedino iako ograničeno televizijsko emitiranje sve do [[15. 5.|15. svibnja]] [[1956]]. kada na dan 30. obljetnice Radija Zagreb u Tomislavovom domu na [[Sljeme]]nu je proradio prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Hrvatskoj i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Početak je to medija koji će uskoro promijeniti življenje i navike svih nas. Osnivač i prvi generalni direktor je bio narodni heroj [[Ivan Šibl]], po kojem se i danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Izravnim prijenosom
=== Televizija u Srbiji ===
Red 195:
[[1929|1929.]] kada je osnovan [[Radio Beograd]] smatra se godinom nastanka današnje [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizije Srbija]]. Prvi susret Beograđana sa televizijom odigrao se u septembru [[1938]]. godine na Beogradskom sajmu, kada je holandska firma "Filips" montirala prvu televizijsku stanicu sa studijom, odakle su za sve vreme trajanja jesenjeg sajma, prvi put na Balkanu, emitovane televizijske emisije za širu publiku, uz učešće beogradskih glumaca.
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], vlast „Nove Jugoslavije“ ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]) shvatila je važnost razvoja medija pa je, 08. juna. [[1956]]. godine [[Savezno izvršno veće]] donelo odluku o dodeljivanju sredstava za izgradnju TV mreže u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].
Domaća industrija (RR Niš, "Čajavec" [[Banja Luka]] i [[Zagreb|zagrebački]] RIZ) proizvodila je prve ograničene serije [[TV prijemnik]]a. Oko tih prvih televizijskih aparata često su se okupljale ne samo porodica, već i komšiluk, pa i cele ulice.
| |||