Sueski kanal – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 6:
Gradnjom kanala regija je bitno izmjenjena i postala je jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad [[Port Said]], a najveći je Ismaillia, prometno čvorište prema [[Kairo|Kairu]]. Na južnom ulazu u kanal je grad Suez.
== Historija ==
Historija Sueskog kanala je vrlo stara, seže još u [[Stari vijek]], u vrijeme [[Stari Egipat|Starog Egipta]]. Dokumentirano je postojanje dva pradavna kanala koji su olakšavali putovanje između [[Nil]]a i [[Crveno more|Crvenog mora]]<ref name="Britannica">''Encyclopaedia Britannica'', 11to izdanje, s.v. [http://www.1911encyclopedia.org/Suez_Canal "Suez Canal"]. Objavljeno 8. kolovoza 2008.</ref><ref name="Rappoport">Rappoport, S. (doktor filozofije, Bazel). ''History of Egypt'' (nedatirano, rano 20. stoljeće), tom 12, dio B, poglavlje V: "The Waterways of Egypt," stranice 248-257. London: The Grolier Society.</ref><ref name="Hassan">Hassan, F. A. & Tassie, G. J.
Već u vrijeme vladavine [[Kleopatra|Kleopatre]] kanal je bio dijelom zasut pijeskom, a izvori ne spominju ništa značajno o kanalu u vrijeme vladavine [[Stari Rim|Rimljana]]. Nakon [[Arapi|arapskog]] osvajanja Egipta kanal je obnovljen i korišten je prije svega za prijevoz [[žitarice|žitarica]], a već u 8. stoljeću kanal je ponovo bio neupotrebljiv. Danas još samo slabi tragovi ukazuju na staro djelo na kojem su radili [[faraon]]i, [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanci]] Ptolomejevići, rimski carevi i arapski [[kalif]]i.
== Kanal u novom vremenu ==
Ideja o gradnji kanala nije se izgubila ni u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] kao niti u novije vrijeme. Određeno zanimanje pokazivali su [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Nijemci]], no ozbiljnije radnje vezane uz kanal poduzeo je tek [[Napoleon]].
Red 20:
[[Ferdinand de Lesseps|Lesseps]] uspijeva 1856. dobiti od [[Visoka Porta|Visoke Porte]] koncesiju za gradnju kanala i osnivanje [[dioničko društvo|dioničkog društva]] ''Compagnie universelle du canal maritime de Suez''. Društvo dobija i prava na korištenje kanala na 99 godina, nakon kojih bi kanal postao egipatski.
=== Gradnja ===
25. travnja 1859. gradnja počinje u [[Port Said]]u, na sjevernom kraju kanala, i povezana je s ogromnim poteškoćama. Sav materijal, alati, strojevi, ugljen, željezo, drvo, sve je trebalo dopremiti iz [[Europa|Europe]].
Red 28:
[[Datoteka:PortSaid Canal 1880.jpg|mini|Brodovi u Port Saidu čekaju na prolaz kanalom (oko 1880.)]]
== Gospodarsko značenje ==
Najveću gospodarsku korist od kanala imale su najsnažnije pomorsko-trgovačke tvrtke iz područja Sredozemlja jer su sad imale značajno bržu vezu s [[Daleki istok|Dalekim istokom]] nego nacije sa sjevera i zapada Europe. Najznačajniji profit imao je ''Austrijski Lloyd'' (Österreichische Lloyd), austrijska tvrtka za pomorsku trgovinu, koja dožljivava strelovitu ekspanziju nakon otvaranja kanala.
== Uloga kanala u političkim razmiricama ==
Upravljanje kanalom u početku je bilo visoko nerentabilno, i Egipat se našao pred [[bankrot]]om, pa 1875. vlada [[Velika Britanija|Velike Britanije]] preuzima egipatski dio dionica u kompaniji i time stiče odlučujući utjecaj na kanal. Otpor stanovništva utjecaju Britanije rezultirao je [[Urabijeva pobuna|Urabijevom pobunom]], što je opet, suzbijanjem pobune (1882.), dovelo do britanske okupacije Egipta koji je do tada bio dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
Red 40:
Britanska kontrola zadržala se i tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uspjeli su odbiti napade [[Italija|Italije]] 1940. kao i njemačkog [[Afrički korpus|Afričkog korpusa]] u veljači 1941. godine.
== Egipatsko preuzimanje kontrole nad kanalom ==
{{glavni|Sueska kriza}}
[[Nacionalizacija]] kanala od strane Egipta 26. srpnja 1956., dakle 12 godina prije isteka vremena na koje je Društvo imalo koncesiju, dovelo je do [[Sueska kriza|Sueske krize]], i kanal ostaje neprohodan do travnja 1957.
Desetak godina kasnije (1967.), [[Bliski istok|bliskoistočni sukobi]] ponovo dovode do zatvaranja kanala, a plovidba je obnovljena je tek u svibnju 1975. godine<ref>[http://einestages.spiegel.de/static/authoralbumbackground/1896/gefangen_im_suezkanal.html Spiegel Einestages: ''Zarobljeni u Sueskom kanalu''] {{jezikk|de}}</ref>.
== Poznati Hrvati na gradnji Sueskog kanala ==
* [[Jakov Buratović]],
== Izvori ==
{{commonscat|Suez Canal}}
{{izvori}}
[[Kategorija:Geografija Egipta]]▼
[[Kategorija:Građevine u Egiptu]]▼
[[Kategorija:Kanali]]▼
<!--
kada je građen [[. Faraoni XII. i XVIII. kopali su kanal koji bi povezivao deltu Nila sa Crvenim Morem. Kanal su dovršili Perzijanci kada su osvojili Egipat. Taj prvi kanal imao je irigacijske kanale za osnovu, a vrijeme putovanja je skraćeno na samo 4 dana ako se koriste trireme.
Linija 62 ⟶ 57:
Plan je revitaliziran 1854. i u naredne 4 godine skupljane su koncesije, a zbog političkih igara Britanaca i Amerikanaca, kao i Američkog građanskog rata, izgradnja je trajala do 1869. Sueska kompanija se i tada loše kotirala na burzi, i bila je u većinskom vlasništvu francuske. Tek kada su Britanci došli do većinskog vlasništva, kanal se počeo koristiti punim kapacitetom, spajajući Europu sa Indijom i Dalekim Istokom. Kada je u Egiptu izbila pobuna krajem XIX. stoljeća, britanska vojska je okupirala kanal i tada je proglašen autonomnom zonom pod kontrolom Britanije. Tako je potrajalo do 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je kanal re-integriran u Egipat. Nedugo zatim izbila je Sueska kriza, a kanal je okupiran od strane UN-a i zatvoren za promet. Kanal je još nekoliko puta zatvaran i ponovo otvaran za promet, i bio je predmet stalnih zavada između SAD i SSSR-a, kroz njihove vojne partnere Izrael sa jedne i Egipat i Siriju sa druge strane. Danas je pod međunarodnom upravom koja obezbjeđuje kanal za sigurnu plovidbu. Incidenti se događaju, a posljednji se dogodio prije nekoliko mjeseci, između američkog i egipatskog broda, a pucnjava je odnijela jedan život.-->
▲[[Kategorija:Geografija Egipta]]
▲[[Kategorija:Građevine u Egiptu]]
▲[[Kategorija:Kanali]]
| |||