Senaherib – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 34:
 
== Rat sa Judejom, biblijski opis ==
Biblijski opis Senaheribove opsade [[Jerusalim]]a započinje sa opisom uništenja Severne kraljevine [[Izrael]]a i [[Samarija|Samarije]] kao glavnog grada. Tako je deset severnih plemena postalo poznato kao [[Deset izgubljenih plemena]]. U Drugoj knjizi o carevima 17 opisano je kako su nakon osvajanja Samarije raseljeni po [[Asirija|Asiriji]], a na ta mesta su dovedeni drugi narodi.
 
U Drugoj knjizi o carevima 18 i 19 glava opisuje se Senaheribov (Senahirim) napad na Judeju i Jerusalim. Jezekija se pobunio protiv Asiraca, a oni su zauzeli sve gradove u Judeji. Jezekija je uočio grešku pa je Senaherubu poslao veliki danak, u svakom slučaju danak, koji se spominje i u Tejlorovoj prizmi. Asirijska vojska je ipak krenula na Jerusalim. Senaherib je poslao glavnog vojnog komandanta da opseda Jerusalim, a sam je krenuo u bitku protiv egipatske vojske. Vrhovni komandant se sreo sa Jezekijinim predstavnicima i pretio im je ako se ne predaju i pri tome je pogrdno govorio o Judeji i njihovom bogu. Govorio je da nikakvi bogovi nisu spasili ostale gradove Judeje od asirske moći.
 
Kada je Jezekija za to čuo obukao se u kostrijet i molio se bogu. [[Prorok Isaija]] rekao je kralju da će se bog o svemu pobrinuti, da će se Senaherib vratiti u svoju zemlju i da će u svojoj zemlji od mača poginuti. Preko noći spustio se anđeo gospodnji i pobio je 185.000 asirskih vojnika oko Jerusalima. Senaherib se ubrzo vratio u Ninivu. Nekoliko godina kasnije ubila su ga dva njegova sina, dok se klanjao bogu Nisroku. Sinovi su mu pobegli u Ararat, a kraljevinom je zavladao [[Asarhadon]].
 
== Rat sa Judejom, Herodotov opis egipatskog poraza ==
Red 48:
 
== Literatura ==
* Edwards – The Cambridge ancient history volume III part 2, 2nd edition, pp. 103-119
 
== Spoljašnje veze ==