Sekst Julije Afrikanac – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 20 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q317014 (translate me)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
 
Red 1:
'''Sekst Julije Afrikanac''' ({{lang-la|Sextus Iulius Africanus}}), [[hrišćanstvo|hrišćanski]] putnik i [[istorija|istoričar]] iz poznog 2. i ranog 3. veka naše ere. Pre svega je značajan zbog njegovog uticaja na [[Euzebije|Euzebija]], na sve kasnije pisce crkvene istorije među Ocima i na čitavu grčku školu letopisaca.
 
== Poreklo i život ==
Sudeći po njegovom imenu, bio je iz [[Afrika|Afrike]]. [[Suidas]] ga naziva "[[libija|libijskim]] filozofom", a ''Gelzer'' smatra da je bio rimskog porekla<ref>Gelzer, Sextus Julius Africanus und die Byzantinische Chronographie, Leipzig 1898, p. 4f.</ref>. Sam Julije je sebe nazivao [[Jerusalim]]cem — što neki istoričari smatraju njegovim rodnim mestom<ref>[http://ccat.sas.upenn.edu/bmcr/2008/2008-04-43.html Martin Wallraff (ed.), Iulius Africanus: Chronographiae. The Extant Fragments, reviewed by Hagith Sivan (Bryn Mawr Classical Review)]</ref> — a živeo je u susednom [[Emaus]]u. Njegova hronika ukazuje na poznavanje topografije [[Palestina|Palestine]]<ref>Gelzer, p. 10.</ref>.
 
Red 12:
Nejasno je da li je Julije Afrikanac bio laik ili klerik. [[Louis Sébastien Le Nain de Tillemont|Tillemont]], na osnovu toga što se svešteniku Origenu obraća sa "dragi brate", tvrdi da je i Julije morao biti sveštenik<ref>Louis-Sébastien Le Nain de Tillemont, Mémoires pour servir à l'histoire ecclésiastique, III, Paris, 1693, 254</ref>, ali Gelzer ukazuje da to ne mora biti tako<ref>Gelzer, p. 9.</ref>. Neki ga nazivaju episkopom, ali tek u 4. veku.
 
== Dela ==
Napisao je istoriju sveta (''Chronographiai'', u pet knjiga), od [[Postanje|Postanja]] do 221. godine n.e., što prema njegovim proračunima obuhvata 5723 godine. Izračunao je da je od Postanja do [[Isus]]a prošlo 5500 godina, što bi [[Inkarnacija|Inkarnaciju]] postavilo na prvi dan AM (''[[Anno Mundi]]'') 5501. (tj. 25. mart 1. godine pne.; prema Venance Grumel, ''La Chronologie'', 1958). Ovaj način računanja je doveo do nekoliko era Postanja korišćenih na grčkom istoku [[Mediteran]]a, koje su Postanje smeštali unutar jedne decenije od 5500. pne. (v. [[Vizantijski kalendar]], [[Datiranje postanja]]).
 
Istorija, pisana s apologetskim ciljem, nije sačuvana, ali se obimni izvatci iz nje mogu naći u Euzebijevom ''Chronicon''-u, gde je dosta korišćena u sastavljanju spiskova ranih episkopa. Fragmenti se takođe mogu naći kod [[Đorđe Sinkel|Đorđa Sinkela]], [[Kedren]]a i u ''[[Chronicon Paschale]]''. Euzebije (''Crkvena istorija'' i. 7; vi. 31) daje neke ulomke iz njegovog pisma nekom Aristidu, u kojem se razrešava neslaganje između [[Evanđelje po Matiji|Matije]] i [[Evanđelje po Luki|Luke]] u Hristovoj [[genealogija|genealogiji]] pozivajući se na jevrejski zakon [[leviratski brak|leviratskog braka]], koji je nalagao muškarcu da se oženi bratovljevom udovicom, ako bi ovaj umro bez potomstva. Sačuvani su i njegovo sažeto i umesno pismo [[Origen]]u u kojem poriče autoritet onog dela [[Knjiga Danijelova|Knjige Danijelove]] koji prenosi priču o [[Suzana (Danijel)|Suzani]], kao i Origenov raspričani i nekritični odgovor.
 
Afrikancu je pripisano i enciklopedijsko delo pod naslovom ''Kestoi'' (Κεστοί - "izveženi"), koje se bavi poljoprivredom, prirodnom istorijom, vojnom naukom itd., ali to je osporeno na osnovu sekularnog i često lakovernog karaktera. [[August Neander]] sugeriše da ga je Afrikanac napisao pre nego što se posvetio verskim temama. Jedan fragment ''Kestoi''-a je nađen među Papirusima iz [[Oksirinhus]]a. Prema [[Nova Šaf-Hercogova enciklopedija religijskog znanja|Novoj Šaf-Hercogovoj enciklopediji religijskog znanja]], ''Kestoi'' su "izgleda zamišljeni kao neka vrsta enciklopedije matarijalnih nauka sa srodnim matematičkim i tehničkim disciplinama, ali koje sadrži veliki udeo tek neobičnih, trivijalnih ili čudesnih stvari, na osnovu čega je Julijevo autorstvo dovedeno u pitanje. Među objavljenim delovima su odeljci o [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[liturgija|liturgioliturgiologiji]]logiji, [[taktika|taktici]] i [[medicina|medicini]] (uključujući [[veterina|veterinu]])".
 
== Fusnote ==
{{reflist}}
 
== Reference ==
(na engleskom:)
* [http://www.newadvent.org/cathen/08565a.htm Catholic Encyclopedia: Julius Africanus]
* {{1911}}
{{EB1911|Africanus, Sextus Julius}}
* H. Gelzer, ''Sextus Julius Africanus und die Byzantinische Chronographie''. Leipzig, 1898. Online at the [http://www.archive.org/details/sextusjuliusafr03gelzgoog Internet Archive]. Accessed 8 December 2009.