Santiago (Zelenortska Republika) – razlika između verzija

'''Santiago''' ili '''Santiagu''' kako ga zovu domaćini ([[Portugalski jezik|portugalski]]: '''São Tiago''' = [[Jakov Alfejev|sv. Jakov]]) je najveći i najnaseljeniji otok [[Zelenortska Republika|Zelenortskog]] [[arhipelag]]a od 266 161 stanovnika.<ref name=brit/>

''Santiago'' je otkrio [[portugal]]ski pomorac [[António da Noli]] oko [[1460]], on je izgradio prvu utvrdu za smještaj malog garnizon]]a kod današnjeg naselja [[Cidade Velha]], tada znanog kao Ribeira Grande (to je najstarije naselje u arhipelagu). Trgovina [[rob]]ovima iz obližnje [[Afrika|Afrike]] pretvorila je Cidade Velhu u drugi najbogatiji grad tadašnjeg portugalskog imperija. Mali Portugal nije bio u stanju na dulje vrijeme zaštititi svoje kolonije, tako da su [[Engleska|engleski]], [[Holandija|holandski]], [[Francuska|francuski]] i [[Španjolska|španjolski]] trgovci preuzeli tu trgovinu, a otok postao meta [[Pirati|gusarskih]] napada i pljački. Zbog gusarskog napada na tadašnju prijestolnicu Cidade Velha - [[1712]]., ona je premještena u [[Praia|Praiu]]. Otočno stanovništvo je bilo u vrlo nepovoljnom položaju za vrijeme portugalske [[Kolonijalizam|kolonijalne]] vlasti, tako da je na valu oslobodilačkih pokreta u Africi, masovno podržalo lidera Amílcara Cabrala i Afričku partiju za nezavisnost Gvineje i Zelenortskog [[arhipelaga [[1975]].

''Santiago'' je najveći otok Zelenortskog arhipelaga, sa površinom od 991 km ². <ref name=brit/>To je vrlo brdovit otok, nešto malo manje ​​na jugoistoku. Visoke planine u unutrašnjosti su blagodet ''Santiaga'' jer tu ima više oborina i vlage potrebne za rast usjeva. Najveći grad na otoku je [[Praia]], na jugoistočnoj obali, ona je i najveći grad arhipelaga i glavni grad države. Ostali veći otočki gradovi su [[Cidade Velha]], 15 km zapadno od [[Praia|Paie]], prva prijestolnica [[arhipelag]]a, [[Assomada]], 60 km sjeverno i [[Tarrafal]] na sjeveru otoka udaljen 75 km od Praie.

Otok je dug 75 km u smjeru sjever - jug, a širok 35 km u smjeru istok - zapad. Najviši vrh - Pico da Antónia (1.394 m). <ref name=brit/> nalazi se gotovo u sredini otoka, na sjeveru se proteže planinski masiv Serra de Malagueta (1064 m).

''Zelenortski otoci'' su vrlo degradirani, intezivnom sječom šumskog pokrova u svojoj prošlosti. Zbog blizine [[Sahara|Sahare]], većina otoka je vrlo suha, ali na otocima sa visokim planinama kao što je ''Santiago'' i udaljenijim od vrele afričke obale, vlažnost je znatno veća, a to je pogodovalo rastu prašuma, koje su danas vrlo degradirane zbog ljudske aktivnosti. Sjeveroistočni obronci visokih planina često dobivaju dosta kiše, a jugozapadne padine ne, to je zbog toga jer je taj dio otoka viši - pa se na tim visinama kondenzirana para ohladi i padne kao kiša ili rosa.