Samuilo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 41:
== Porijeklo ==
 
Samuilova majka Ripsimija bila je [[Armenija|armenskog]] porijekla, dok oko porijekla njegovog oca postoje različite teorije:
* Po nekim autorima (srpski historičar S. Pirivatrić i dr.) njegov otac komit Nikola bio je bugarski namjesnik oblasti [[Devol]] (današnja [[Albanija]] i dio Makedonije).
* Prema drugim (makedonski historičar Taškovski i dr.) njegov otac bio je [[Brsjaci|brsjački]] knez Nikola koji je bio [[vazal]] bugarskog cara [[Simeona I]], a potom nakon što je [[car]] [[Jovan Cimiskije]] [[971]]. godine srušio [[Prvo bugarsko carstvo]], bizantski vazal.
* Po trećoj teoriji (nju zastupaju bugarski historičari) njegov otac Nikola bio je namjesnik Sredeca<ref>Ангелов Д., ''Византия - политическа история'', Издателство "Идея", Стара Загора, 1994, ISBN 954-8638-06-1, стр. 180</ref> (današnja [[Sofija]]).
 
== Ustanak komitopula ==
Bizantinci su nakon osvajanja [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]], [[971]]. godine, zaveli okrutnu upravu u Makedoniji zbog čega su se [[976]]. brojna slavenska plemena podigla na ustanak protiv [[Bizant]]a. Na čelu ustanka našla su se četiri sina vojvode-komite Nikole, tzv. komitopuli: David, Aron, Mojsije i Samuilo. Tokom pobune u borbi su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli protjerati bizantince iz Makedonije. Među braćom je došlo do neslaganja oko nastavka djelovanja, jer je Aron bio za kompromis sa carem [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II]], dok je Samuilo bio za nezavisnost države, tako da je po Samuilovoj naredbi Aron ubijen.
 
Neki historičari smatraju da je Samuilo bio naklonjen [[bogumili]]ma, jer su oni bili jedina organizirana snaga jasne slavenske orjentacije u tadašnjoj Makedoniji, koju je mogao upotrijebiti protiv bizantske vlasti i helenizacije crkve i naroda.
[[Datoteka:Ohrid in Macedonia2.jpg|thumb|levo|300px|[[Samuilova tvrđava u Ohridu]]]]
== Samuilovo carstvo ==
{{main|Samuilovo carstvo}}
Samuilo je odmah krenuo proširiti svoj teritorij, koristeći se unutrašnjim sukobima u Bizantu i borbama koje je ovaj vodio na drugim stranama. Vrlo brzo osvojio je: [[Epir]], [[Tesalija|Tesaliju]], [[Duklja|Duklju]], [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], [[Zahumlje]], [[Travunija|Travuniju]], [[Drač]]ku temu (dio [[Albanija|Albaniju]]), [[Srijem]] i Podunavsku Bugarsku ([[Mezija]]).
 
Samuilo se nakon toga proglasio carem pozivajući se na titulu [[Simeon I|Simeona I]], uzdigao je Ohridsku arhiepiskopiju na rang patrijarhije, a svoju prijestolnicu iz [[Mala Prespa|Male Prespe]] premjestio u [[Ohrid]]. U pohodu na Duklju zarobio je Jovana Vladimira, ali ga je vrlo brzo vratio na dukljanski tron kao muža svoje kćeri Kosare i svog zeta. Osujetio je bizantski pokušaj da ga zaustave i porazio njihovu vojsku kod [[Solun]]a [[996]]., nakon toga se osmjelio i prodro do [[Korint]]a i [[Peloponez]]a [[997]].
== Propast Samuilovog carstva ==
Samuilo je [[1001]]. godine pokrenio veliku ofanzivu na Bizant - krenuvši prema srcu carstva [[Jedrene|Adrianopolisu]] i [[Istanbul|Konstantinopolisu]], ali je ovaj put poražen [[1004]]., mada su njegove trupe preko [[Plovdiv|Filipopolisa]] stigle do Adrianopolisa. Nakon toga je bizantska vojska zauzela gotovo polovicu njegove države.
Red 61:
Konačni slom Samuilo je doživio na planini [[Belasica|Belasici]], blizu [[Strumica|Strumice]], [[1014]]. godine u kojoj je bizantska vojska, pod komandom cara [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II]] do nogu [[Bitka na Belasici|potukla Samuilove trupe]], on se uspio izvući i skloniti u [[Prilep]]. Nakon bitke uslijedila je surova odmazda nad zarobljenicima, po legendi njegovih 14.000 vojnika je po carevoj naredbi osljepljeno, dok je svakom stotom (ili hiljaditom) ostavljeno po jedno oko da bude vodič slijepih. Zbog te surovosti car Bazilije II. je dobio nadimak Bugaroubojica. Kada je Samuilo vidio svoju osljepljenu vojsku u okovima umro je na mjestu od srčane kapi. Ubrzo nakon Samuilove smrti njegova država je propala radi dinastičkih trvenja između njegovih nasljednika.
 
Samuilo je poznat i po nadgrobnoj ploči koju je podigao svojim roditeljima (Samuilov natpis iz 992/3. godine u selu German), koji spada u jedan od najstarijih sačuvanih slavenskih natpisa.<ref name"rastko">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Vladimir Ćorović: Država maćedonskih Slovena], Portal Rastko (pristupljeno 5. novembar 2011.)</ref>
 
[[Datoteka:Sarkofazite na Samuil, Gavril Radomir i Ivan Vladislav.jpg|thumb|levo|300px|Grobovi Samuila, Gabrijela Radomira i Ivana Vladislava u crkvi sv. Ahilej na Maloj Prespi]]
Red 70:
 
* Među balkanskim historičarima (u te rasprave su uvučeni i mnogi članovi Akademija) postoji veliki sukob oko Samuilove etničke pripadnosti, odnosno oko toga treba li njegovo carstvo nazivati makedonskim ili ga smatrati nastavkom prvog bugarskog carstva?
''Samuilo'' je prema većini svjetskih historičara bio bugarski car<ref>Ulf Brunnbauer,
 
[http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html Drevna nacionalnost i vjekovna borba