Prvi rat za Nagorno-Karabah – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Interwiki za izabrane članke za sr:Рат за Нагорно-Карабах
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
{{Rat
|rat = Rat za Nagorno-Karabah
|slika = Nagorno-Karabakh War-sr.svg
|opis_slike =
|vreme = [[20. februar]] [[1988]] — [[12. maja]] [[1994]].
|mesto = [[Nagorno-Karabah]] i okolna mesta|
|rezultat = Pobeda jermenske strane. Jermenske snage zauzimaju oko 16% azerbejdžanske teritorije. Sporazum o prekidu vatre potpisan je [[12. maja]] [[1994]].
|teritorija = Karabah je [[de jure]] deo Azerbejdžana, ali [[de fakto]] kontrolu ima nepriznata Republika Nagorno-Karabah
|strana1 = {{zastava|Nagorno-Karabah}}<br />{{zastava|Jermenija}}
|strana2 = {{zastava|Azerbejdžan}}<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|22px]] [[avganistan]]ski [[mudžahedini]] <br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Čečeni]]
|komandant1 = [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Levon Ter-Petrosjan]]<br />[[Datoteka:Flag of Nagorno-Karabakh.svg|22px]] [[Samvel Babajan]]<br />[[Datoteka:Flag of Nagorno-Karabakh.svg|22px]] [[Monte Melkonjan]] †<br />[[Datoteka:Flag of Nagorno-Karabakh.svg|22px]] [[Sejran Oganjan]]<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Arkadij Ter-Tadevosjan]]<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Vazgen Sarkisjan]] †<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Grač Andresjan]] †<br />
|komandant2 = [[Datoteka:Standard of the President of Azerbaijan.svg|22px]] [[Ajaz Mutalibov]]<br />[[Datoteka:Standard of the President of Azerbaijan.svg|22p]] [[Abulfaz Elčibej]]<br />[[Datoteka:Standard of the President of Azerbaijan.svg|22px]] [[Hejdar Alijev]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22xp]] [[Iskander Gamidov]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Suret Gusejnov]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Ragim Gazijev]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Dadaš Rzajev]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Mamedrafi Mamedov]]<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Zaur Rzajev]] †<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|22px]] [[Gulbedin Hekmatijar]]<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22p]] [[Šamil Basajev]]
|jačina1 = 20.000 (vojska Nagorno-Karabaha)<br /> 20.000 (vojska Jermenije)<ref name="DeRouen">-{DeRouen, Karl and Uk Heo (eds.) ''Civil Wars of the World: Major Conflicts since World War II''. Santa Barbara, California: ABC-CLIO, 2007, p. 148. ISBN 978-1-85109-919-1.}-</ref>
|jačina2 = 74.000<ref name="DeRouen"/><br />2.000-3.000 Avganistanaca i Čečena<ref>[http://smotri.com/video/view/?id=v10746247aec Naёmniki!Nagornый Karabah, Abhaziя, Čečnя, Юgoslaviя], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>
|gubici1 = 4.592<ref name="AMS">{{ru icon}} -{Melik-Shahnazarov, Arsen.}- ''[http://www.sumgait.info/caucasus-conflicts/nagorno-karabakh-facts/nagorno-karabakh-facts-14.htm Nagornый Karabah: faktы protiv lži]''.</ref>
|gubici2 = 25.000-30.000<ref name="AMS" />
}}
{{Sukobi u bivšem Sovjetskom Savezu}}
'''Rat za Nagorno-Karabah''' je trajao od februara [[1988]]. do maja [[1994]]. između [[Azerbejdžan|Republike Azerbejdžan]] i većinskih [[Jermeni|Jermena]] iz [[Nagorno-Karabah|Nagorno-Karabaha]]a uz podršku [[Jermenija|Republike Jermenije]].
 
Na referendumu koji je održan u Nagorno-Karabahu većina glasača je glasala za pripajanje Jermeniji, dok su referendum bojkotovali Azeri Nagorno-Karabaha. Kako se raspad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] približavao, počeli su sve nasilniji sukobi između Jermena i Azera, što je dovelo do etničkog čišćenja sa obe strane<ref name=CASE-STUDY-IN-ETHNIC-STRIFE>{{cite journal
Red 249:
| isbn = 0-333-73973-6 }}</ref> Jedina kopnena veza koju je Jermenija imala sa Karabahom bila je kroz uzak planinski koridor do kog se jedino moglo doći helikopterom. Jedini [[aerodrom]] u regionu bio je u malom gradu [[Kodžali]]ju, koji se nalazio sedam kilometera od [[Stepanakert]]a sa približno 6.000 do 10.000 stanovnika. Kodžali je takođe služio kao artiljerijska baza i od [[23. februara]] iz njega su bombardovane jermenske i ruske trupe u prestonici.<ref name="Kaufman"/> Krajem februara Kodžali je većinom bio odsečen. Dana [[26. februara]], jermenske snage uz pomoć oklopnih jedinica pokrenule ofanzivu za zauzimanje Kodžalija.
 
Tvrdnje azerbejdžanske strane da su jermenske snage nakon zauzimanja Kodžalija ubile nekoliko stotina civila koji su bežali iz grada potvrdili su i drugi izvori poput [[Hjuman rajts voč|Hjuman rajts voča]]a, organizacije za ljudska prava Memorial ali i biografija vrhovnog jermenskog komandata [[Monte Melkonijan]]a koju je objavio njegov brat<ref name="melkonian">-{Melkonian. ''My Brother's Road''}-, str. 213.</ref>. Jermenske snage su prethodno izjavile da će napasti grad i da će ostaviti kopneni koridor kako bi civili pobegli kroz njega. Kada je napad počeo jermenske snage su brojčano nadmašile odbrambene snage koje su zajedno sa civilima pokušale da se povuku na sever do grada [[Adgnam]]a koji su držali Azeri. Piste na aerodromu bile su namerno uništene pa su bile van upotrebe. Jermenske snage su krenule u poteru za vojnicima i civilima koji su se povlačili kroz koridor i otvorili vatru na njih ubijajući i vojnike i civile.<ref name="melkonian" /> Jermenski vladini zvaničnici odbacili su optužbe za masakr.
 
Ukupan broj žrtava nije tačno utvrđen, ali konzervativni izvori smatraju da broj žrtava iznosi 485 stradalih.<ref name="dewaal"/> Zvaničan broj poginulih sudeći po azerbejdžanskim zvaničnicima tokom događaja od 25. do 26. februara je 613 civila uključujući 106 žena i 83 dece.<ref>{{cite web|url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/7c3561e40d2d3d07c1256bae00447b7f?Opendocument |title=-{Letter from the Charge d'affaires a.i. of the Permanent Mission of Azerbaijan to the United Nations Office}- |publisher=-{Unhchr.ch}- |date= |accessdate = 10. 11. 2011.}}</ref> Dana [[3. mart]]a [[1992]]. novine „Boston gloub“ su izvestile da je 1000 ljudi ubijeno tokom četiri godine konflikta. Citirali su gradonačelnika Kodžalija Memedova koji je izjavio da se 200 ljudi vodi kao nestalo, da je 300 bilo zarobljeno i da je 200 povređeno tokom borbi.<ref name=ARMENIANS-KILLED-1000-AZERIS-CHARGE>{{cite news
Red 296:
Turska nikad nije poslala trupe u Azerbejdžan, ali je poslala vojne savetnike. U maju 1992. vojni komandat plaćeničkih snaga Jevgenij Šapošnikov uputio je upozorenje zapadnim nacijama posebno [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] da se ne mešaju u konflikt govoreći da će to dovesti do [[Treći svetski rat|trećeg svetskog rata]].<ref name="Croissant"/>
 
[[Čečenija|Čečenski]] kontigent pod vođstvom [[Šamil Basajev|Šamila Basajeva]] bila je jedna od jedinica koja je učestvovala u konfliktu. Sudeći po Azerbejdžanskom pukovniku [[Azer Rustamov|Azeru Rustamovu]] stotine čečesnkih dobrovoljaca pružilo je neprocenjivu pomoć u borbama pod vođstvom [[Šamil Basajev|Šamila Basajeva]] i [[Samala Radujev|Samala Radujeva]]a.<ref name="ArmenianWeekly">-{Khatchig Mouradian; Mouradian, Khatchig}-. "[http://ermeni.hayem.org/english/chechen-terrorists-azerbaijan.htm -{Terror in Karabakh: Chechen Warlord Shamil Basayev's Tenure in Azerbaijan}-]". ''-{The Armenian Weekly}-''.</ref> Basajev je bio jedan od poslednjih boraca koji je napustio Šušu. Sudeći po izveštaju ruskih novina Basajev je kasnije izjavio da je tokom svoje karijere njegov bataljon samo jednom poražen, i da je taj poraz usledio u Karabahu u borbi sa Dašnak bataljonom<ref name="ArmenianWeekly"/>. Kasnije je rekao da je povukao svoje snage iz konflikta zato što je izgledalo da se rat više vodio zbog nacionalizma nego zbog religije.<ref name="ArmenianWeekly"/> Basajev je prošao direktnu vojnu obuku u ruskim vojnim snagama tokom rata u [[Abhazija|Abhaziji]] 1992-93. Drugi Čečeni koji su trenirani od strane ruske vojske borili su se na strani Rusije u Abhaziji protiv Gruzije i na strani Azera protiv Jermena u Nagorno-Karabahu.<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=gQeZdtqC6EsC&pg=PA36&dq=basayev+gru+agent&hl=en&ei=rRhITsqdOYTb0QHJrO2TCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CC8Q6AEwAQ#v=onepage&q=basayev%20gru%20agent&f=false|title=Chechen Jihad: Al Qaeda's Training Ground and the Next Wave of Terror|author=Yossef Bodansky|year=2008|edition=reprint|publisher=HarperCollins|location=|page=36|isbn=0061429775|pages=|accessdate = 29. 10. 2011.}}</ref>
 
== Eskalacija ==
Red 362:
 
== Vazdušni rat ==
Tokom vazušnog rata u Karabahu pretežno su bili korišćeni borbeni [[avioni]] i [[helikopter|helikopteri]]i. Primarni transportni helikopteri koji su korišćeni bili su [[Mi-8]] i moderniji [[Mi-17]] koje su koristile obe strane. Jurišni helikopter [[Mi-24]] su takođe koristile obe strane.
 
Jermensko vazduhoplovstvo sastojalo se od samo dva aviona [[Suhoj Su-25]] za blisku podršku od kojih je jedan stradao od prijateljske vatre. Takođe su imali nekoliko letelica tipa [[Suhoj Su-17|Su-22]] i [[Suhoj Su-17]], ali ovi avioni nisu korišćeni tokom rata.<ref name="Topguns">
Red 402:
=== Primirje 1994. ===
[[Datoteka:Nagorno karabakh republic.png|Granice Republike Nagorno-Karabah posle primirja.|thumb|250px]]
Nakon šest godina intenzivnih borbi obe strane bile su spremne za primirje. Azerbejdžan, nakon što je iscrpeo skoro sve svoje vojne resurse, uzdao se u primirje koje bi trebalo potpisati posredovanjem [[Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju|OEBSOEBSa]]a ili Rusije pošto je jermenskim komandantima bio otvoren put ka Bakuu. Došlo je do poboljšanja diplomatskih odnosa između Jermenije i Azerbejdžana u maju.<ref name="Croissant"/> Do poslednjeg obračuna u ovom sukobu došlo je u blizini [[Šahumian]]a, gde je došlo do nekoliko manjih obračuna između azerskih i jermenskih snaga na Gujlstanu.
Dana [[16. maj]]a lideri Jermenije, Azerbejdžana, Nagorno-Karabaha i Rusije sastali su se u Moskvi kako bi potpisali primirje, koje je bilo poziv za prekid neprijateljstva. U Azerbejdžanu su mnogi pozdravili primirje, dok su neki bili protiv toga da vojnici mirovne misije koji bi bili privremeno tu smešteni budu iz Rusije. Sporadične borbe nastavile su se u regionu, ali je sa svih strana stiglo saopštenje da će poštovati primirje.<ref>{{cite book
Red 498:
{{Link FA|en}}
{{Link FA|eo}}
{{Link GA|fr}}
{{Link FA|sr}}
{{Link GA|fr}}