Radionuklid – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 7:
'''Radionuklid''' ili '''radioizotop''' je [[nuklid]] kod kojeg postoji višak [[masa|mase]] ili [[energija|energije]], pa stabilnost postiže [[radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]: [[alfa raspad]], [[beta raspad]] (beta minus i beta plus), [[Gama-čestica|gama zračenje]], [[elektronski uhvat]] i drugi. Nuklid je [[atom]] [[Kemijski element|kemijskog elementa]] za koji je točno poznat ne samo redni ili [[atomski broj]] ''Z'', već i ukupan broj [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[neutron]]a) u [[Atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. Prema svojstvima jezgre, nuklidi se dijele na stabilne i nestabilne. Nestabilni nuklidi ili radionuklidi pokazuju svojstvo radioaktivnosti i njihova se količina u uzorku tijekom vremena smanjuje prema zakonitostima radioaktivnoga raspada.
== Podjela radionuklida ==
Preko 60 radioaktivnih elemenata ili radionuklida se može naći u prirodi i oni se mogu svrstati u tri kategorije: <ref> [http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2001/kovac/b2.html] "Radionuklid", www.zpr.fer.hr, 2001.</ref>
* Praiskonski radionuklidi - radioaktivni elementi koji postoje od nastanka [[Zemlja|Zemlje]];
Red 16:
Prosječna [[ekvivalentna doza]] iznosi oko 3 [[Sievert (jedinica)|mSv]] po osobi godišnje. Oko 82% od ukupne primljene [[Apsorbirana doza|apsorbirane doze]] uzrokuju prirodni izvori zračenja, od kojega je najveći dio od [[radon]]a. Ostatak od 18% zračenja dolazi od umjetnih izvora. To su prije svega [[Dijagnostika|medicinske dijagnoze]] i tretmani. <ref> [http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref>
=== Praiskonski radionuklidi ===
Praiskonski radionuklidi postoje od [[Postanak Zemlje i prvi tragovi života|postanka svijeta]]. Oni su dugoživući radionuklidi sa [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] reda veličine 100 milijuna godina. Aktivnost radionuklida koji postoje dulje od 30 vremena vlastitih poluživota je nemjerljiva. Potomci i produkti raspada praiskonskih nuklida također spadaju u praiskonske nuklide. Primjeri praiskonskih radionuklida su:
* uranij-235 (vrijeme poluraspada je 7,04 x 10<sup>8</sup> godina): ima ga u prosjeku oko 0,72% od ukupne količine prirodnog uranija (u nalazištima i rudnicima [[uranij]]a); <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>
* [[uranij]]-238 (vrijeme poluraspada je 4,47 x 10<sup>9</sup> godina): ima ga u prosjeku oko 99,27% od ukupne količine prirodnog uranija (u nalazištima i rudnicima uranija); ima ga 0,00005% do 0,00047% u uobičajenim vrstama stijena;
* [[torij]]-232 (vrijeme poluraspada je 1,41 x 10<sup>10</sup> godina): ima ga od 0,00016 do 0,002% u uobičajenim vrstama stijena sa uobičajenim prosjekom od 0,00107%;
* radij-226 (vrijeme poluraspada je 1,6 x 10<sup>3</sup> godina): ima ga oko 16 [[Bekerel|Bq]]/[[kilogram|kg]] u [[Vapnenac|vapnencu]] i 48 Bq/kg u [[Vulkansko staklo|vulkanskim stijenama]];
* [[radon]]-222 (vrijeme poluraspada je 3,82 dana): to je [[plemeniti plin]], a godišnji prosjek koncentracije u zraku 0,6 Bq/m<sup>3</sup> do 28 Bq/m<sup>3</sup>;
* [[kalij]]-40 (vrijeme poluraspada je 1,28 x 10<sup>9</sup> godina): ima ga u tlu od 0,037 do 1,1 Bq/g. Prosječna ekvivalentna doza zbog prirodne radioaktivnosti (kalij-40, ugljik-14) ljudskog tijela je 0,40 mSv/godinu.
Neki nuklidi imaju više koraka pri raspadanju tako da od njih kroz vrijeme nastaju mnogi drugi nuklidi. Na primjeru torija vidimo vremenski slijed raspadanja, odnosno promjene nuklida jednog u drugi: Th-232 --> Ra-228 --> Ac-228 --> Th-228 --> Ra-224 --> Rn-220 --> [[Po]]-216 --> Pb-212 --> Bi-212 --> Po-212 --> [[Pb]]-208 (stabilan). Neki od takvih nuklida su: [[V]]-50, [[Rb]]-87, [[Cd]]-113, [[In]]-115, [[Te]]-123, [[La]]-138, [[Ce]]-142Ce, [[Nd]]-144, [[Sm]]-147, [[Gd]]-152, [[Hf]]-174, [[Lu]]-176, [[Re]]-187, [[Pt]]-190, Pt-192, [[Bi]]-209.
=== Kozmogenički radionuklidi ===
[[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] ispunjava cijeli svemir, a potječe uglavnom izvan [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Zračenje se javlja u više oblika, od brzih teških čestica pa do visokoenergetskih [[foton]]a i [[mion]]a. Na gornje slojeve atmosfere djeluju različite vrste zračenja, gdje se stvaraju kozmogenički radioaktivni nuklidi. Oni mogu biti dugoživući, ali su uglavnom kraćeg poluživota od praiskonskih nuklida. Primjeri učestalijih kozmogeničkih radionuklida su: <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Nuklearna elektrana Krško, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
Red 34:
Postoje još mnogi kozmički radionuklidi, neki od njih su: [[Be]]-10, [[Al]]-26, [[Cl]]-36, [[Kr]]-80, [[Si]]-32, [[Ar]]-39, [[Na]]-22, [[S]]-35, Ar-37, [[P]]-33, P-32, [[Mg]]-38, [[Na]]-24, S-38, [[Si]]-31, [[F]]-18, Cl-39, [[Cl]]-38, Cl-34m (oznaka m je za metastabilno stanje).
=== Radionuklidi nastali ljudskim djelovanjem ===
Ljudi koriste radioaktivnost oko stotinu godina i kroz to vrijeme neki radionuklidi su nastali ljudskim djelovanjem. Količine takvih nuklida su manje nego količine kozmogeničkih radionuklida. Oni obično imaju kraće vrijeme poluraspada od praiskonskih i kozmogeničkih nuklida. Zabranom testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] iznad površine zemlje, zabilježen je pad tako nastalih radionuklida. Evo nekih od nuklida koji su nastali ljudskim djelovanjem: <ref> [http://genom.mefst.hr/katedre/MEDFIZBIOFIZ_Fizika%20slikovne%20dijagnostike.pdf] "Fizika - Slikovne dijagnostike za medicinare", Davor Eterović, 2011.</ref>
* [[tricij]] ili H-3 (vrijeme poluraspada je 12,3 godina): nastao testiranjem oružja i u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim
* [[jod]]-131 (vrijeme poluraspada je 8,04 dana): produkt [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]] u reaktorima i testiranju oružja; medicinsko liječenje bolesti [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]];
* jod-129 (vrijeme poluraspada je 1,57 x 107 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
Red 45:
* [[plutonij]]-239 (vrijeme poluraspada je 2,41 x 10<sup>4</sup> godina): nastaje neutronskim bombardiranjem uranija-238 ((U-238 + n--> U-239--> Np-239 +ß--> Pu-239+ß)
== Popis dostupnih radionuklida na tržištu ==
=== Za dobivanje samo gama zračenja ===
{| class="wikitable" Border="1"
Red 102:
|}
=== Za dobivanje samo beta-čestica ===
{| class="wikitable" Border="1"
Red 127:
|}
=== Za dobivanje samo alfa-čestica ===
{| class="wikitable" Border="1"
Red 142:
|}
=== Za dobivanje više različitih elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja ===
{| class="wikitable" Border="1"
| |||