Pruska – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 2:
 
[[Datoteka:Map-deutsches-kaiserreich-preussen.png|thumb|200px|Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918.]]
'''Pruska''' ili '''Prusija''' (njem. ''Preußen'', lat. ''Borussia'') je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena [[Prusi|Prusa]], kasnije zemlja [[Njemački viteški red|Njemačkog viteškog reda]], a od 16. stoljeća vojvodstvo poljskih vazala [[Hohenzollern|Hohenzollerna]]a koje je [[1618]]. stupilo u personalnu uniju s [[Brandenburg|Brandenburškom markom]]. Nakon Švedske pobjede u ratu protiv [[Poljska|Poljske]], Istočna Pruska je dobila suverenitet [[1660]]. godine, a od [[1701]]. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od [[1871]]. do [[1945]]. bila je dio [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], a [[1947]]. je prestala postojati odlukom Saveznika.
 
== Općenito ==
[[Datoteka:Flag of Prussia 1892-1918.svg|thumb|200px|Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918.]]
 
Naziv Pruska u kasnom srednjem vijeku odnosio se samo na područje između Zapadnog [[Pomorje|Pomorja]] i pokrajine Kurland (zapadni dio današnje [[Letonija|Letonije]]), koje odgovara kasnijim njemačkim pokrajinama [[Zapadna Pruska]] (''Westpreußen'') i [[Istočna Pruska]] (''Ostpreußen''). Od [[1466]]. do [[1772]]. regija je bivala dijeljena između Poljske i Njemačkog viteškog reda, odnosno Pruskih vladara iz dinastije Hohenzollern.
 
U 18. stoljeću, ime ''Pruska'' se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije Hohenzollern, uključujući i teritorij unutar granica [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[1866]]. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. Tokom vremena pruski glavni gradovi bili su [[Königsberg]], [[Potsdam]] i [[Berlin]].
 
Moć i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljeća, za vladavine [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] ([[1740]]. – [[1786]].). Tada se uzdigla kao druga njemačka država po moći (odmah iza [[Habsburška Monarhija|Austrije]]) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeću, pod vodstvom kancelara [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]], Pruska se našla kao predvodnica malonjemačkog plana ujedinjenja i temelj novonastalog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]].
 
Pruske nacionalne boje su crna i bijela, a potječu od odijela [[Vitez (titula)|vitezvitezova]]ova Njemačkog reda koji su na bijelim ogrtačima imali crne križeve. U kombinaciji s crvenom i bijelom (bojama hanzeatskih gradova Bremena, Hamburga i Lübecka) [[1867]]. nastala je crno-bijelo-crvena trgovačka zastava Sjevernonjemačkog saveza koja je [[1871]]. postala [[Zastava Njemačke|zastava Njemačkog Carstva]] (crvena je tada intepretirana kao carska boja). Pruski nacionalni moto od vremena [[Reformacija|reformacije]] bio je "Suum cuique." (njem. "Jedem das Seine", hrv. "Svakome svoje").
 
Vidi: [[Popis pruskih kraljeva]]
Red 24:
* [http://www.hv.spk-berlin.de Stiftung Preußischer Kulturbesitz]
* [http://www.spsg.de Stiftung Preußische Schlösser und Gärten Berlin-Brandenburg]
* [http://www.verfassungen.de/de/de45-49/kr-gesetz46.htm Kontrollratsgesetz Nr. 46 - die formelle Auflösung Preußens]
* [http://www.lwl.org/westfaelische-geschichte/portal/Internet/finde/saveform.php?frmTabellenAuswahl=tab_quelle&frmSystematik=277&frmSort=quel_datumjahr Quellen zur Geschichte Preußens, mit Schwerpunkt auf Westfalen]