Posljednja večera (Veronese) – razlika između verzija

'''Posljednja večera''' je monumentalna [[Manirizam|manirističko]] [[ulje na platnu]] (5,56 x 12,8 metara) [[Paolo Veronese|Paola Veronesea]] iz [[1573.]] godine zbog koje ga je [[inkvizicija]] optužila za nedoličan prikaz ''[[Posljednja večera|Posljednje večere]]'', te je morao promijeniti naziv slike u '''Krist u Levijevoj kući'''.

 

 

Paolo Caliari je rođen u [[Verona|Veroni]], te je nazvan Veronese. God. 1553. se preselio u Veneciju, gdje je s [[Titian]]om i [[Tintoretto]]m, dominirao slikarskom scenom 16. stoljeća. Iako se volio luksuzno odijevati, u duhu s likovima sa svojih slika, bio je poznat po svojoj skrušenosti i štedljivosti.

Veroneseu je presuđeno da mora u tri mjeseca promijeniti sliku, na što je on jednostavno promijenio naslov slike u "Krist u Levijevoj kući". Zbog izostanka duhovne dimenzije slike i autorove nebrige za njen smisao, slika je dugo, sve do 19. stoljeća, bila zanemarivana. Danas se slika nalazi u [[Galerija Akademije|Galeriji Akademije]] u [[Venecija|Veneciji]].

 

 

Na slici nema sklonosti nadrealnom, kao u slikama drugih manirista, dapače Veronese svoju geometrijski jasnu kompoziciju duguje [[Leonardo]]vim i [[Rafael]]ovim slikama, dok raskoš gozbe sliči na [[Titian]]ova djela. Na prvi pogled, slika djeluje kao djelo [[Visoka renesansa|visoke renesanse]], samo 50 godina kasnije naslikano. No, jedan snažan maniristički element prevladava, a to je prevaga vizualnog bogatstva, prave gozbe za oči, nad renesansnim konceptom humanističkog uzdizanja duše.