Klodija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 8:
 
Klodija je kao udovica nastavila živjeti raskalašenim životom, među nekoliko ljubavnika se našao i Katulov prijatelj [[Marcus Caelius Rufus|Marko Celije Ruf]]. Upravo je ta veza izazvala najveći javni skandal, kada je godine 56. pne. prekinuta. Bijesna Klodija je Rufa optužila da ju je pokušao otrovati. Ruf je na suđenju kao advokata uzeo Cicerona koji je na njemu izrekao ''[[Pro Caelio]]'', jedan od svojih najznamenitijih govora. Celije je na suđenju proglašen nedužnim, a što se s Klodijom kasnije dogodilo nije poznato.
 
 
== Reference u kulturi ==
 
Katul je neke od svojih najpoznatijih pjesama posvetio nevjernoj ženi po imenu [[Lesbia|Lezbija]]. Od sredine 2. vijeka n.e. se zahvaljujući rimskom piscu [[Apulej]]u ustanovila tradicija prema kojoj je Lezbija bila upravo Klodija.
 
Klodija se osim toga pojavljuje kao lik u:
* ''[[Roma Sub Rosa]]'', seriji historijskih kriminalističkih romana čiji je autor američki književnik [[Steven Saylor]].
* ''[[SPQR series]]'', seriji historijskih romana čiji je autor [[John Maddox Roberts]].
* ''[[Ides of March (roman)|Ides of March]],'' [[epistolarni roman|epistolarnom romanu]] [[Thornton Wilder|Thorntona Wildera]] u kome je opisana kao Katulova ljubavnica, a njen skandalozni životni stil posljedica zlostavljanja u djetinjstvu, odnosno pobuna protiv licemjerja u rimskom društvu .
* Jonathan Stamp [http://www.hbo.com/rome/cast/crew/jonathan_stamp.html], historijski savjetnik autora britansko-američke TV-serije ''[[Rome (TV serija)|Stari Rim]]'' je izjavio kako je upravo Klodija poslužila kao model za fiktivni lik [[Acija od Julijevaca|Acije od Julijevaca]], umjesto historijskog lika [[Atia Balba Caesonia|Acije Balbe Cezonije]].
 
==Reference==
Linija 13 ⟶ 24:
* [[Christian Settipani]]. ''Continuité gentilice et continuité sénatoriale dans les familles sénatoriales romaines à l'époque impériale'', 2000
* Manuel Dejante Pinto de Magalhães Arnao Metello and João Carlos Metello de Nápoles, "Metellos de Portugal, Brasil e Roma", Torres Novas, 1998
 
 
==Literatura==