Pokrajina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating interwiki links, now provided by Wikidata on d:q34876
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
'''Pokrajina''' ([[latinski jezik|lat]]. ''provincia''), je upravno-administrativna jedinica te [[subnacionalni entitet|druga razina vlasti]] u većini zemalja. U [[savezna država|saveznim državama]] pokrajina može biti naziv za federalnu jedinicu. Tijekom razdoblja [[Britansko Carstvo|Britanskog carstva]] različite kolonije su imale naziv ''provincije'' poput [[Provincija Kanada|Provincije Kanade]] i [[Provincija Južna Australija|Provincije Južne Australije]].
 
U [[federacija|federacijama]]ma funkcije središnje i pokrajinske vlasti ili područja jurisdikcije naznačena su u [[ustav]]u. One koje nisu posebno označene u ustavu nazivaju se "rezidualne sile". Te rezidualne sile leže na pokrajinskoj (ili državnoj) razini u decentraliziranom federalnom sistemu (poput Sjedinjenih Država i Australije) s obzirom na centralizirani federalni sistem u kojemu su zadržane na federalnoj razini (kao u Kanadi). Usprkos tome, neke od nabrojenih sila mogu također biti vrlo značajne. [[kanadske provincije i teritoriji|Kanadske provincije]] su, primjerice, suverene u odnosu na važne poslove poput zakona i reda, vlasništva, građanskih prava, obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstvenih službi i čak poreza.
 
Evolucija federacija stvorila je neizbježno povlačenje užeta između shvaćanja federalne prevlasti nasuprot "državnim pravima". Povijesna podjela odgovornosti u federalnim ustavima neizbježno je predmet mnogobrojnih preklapanja. Primjerice kada središnja vlast, koja je odgovorna za "vanjske poslove", ulazi u međunarodne sporazume u područjima gdje država ili pokrajina imaju suverenitet, sporazumi sklopljeni na nacionalnoj razini mogu stvoriti jurisdikcijsko preklapanje i sukobljavajuće zakone. To preklapanje stvara mogućnost za unutrašnje prepirke koje vode do ustavnih amandmana i sudskih odluka koje značajno mijenjaju ravnotežu snaga.
Red 7:
Riječ pokrajina, tj. provincija stvorili su [[antički Rim|Rimljani]] koji su svoje carstvo podijelili u ''[[rimska provincija|provincije]]''. Smatra se da riječ potječe iz [[latinske riječi ''provincia'' (zona utjecaja), koja je nastala od riječi ''pro'' ("ispred") i ''vincia'' ("povezano").
 
U [[Francuska|Francuskoj]] izraz ''en province'' još uvijek teži značenju "izvan regije [[Pariz|Pariza]]a". Prije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] zemlja se sastojala od regije [[Ile-de-France]] – kraljevskog osobnog lena – i [[francuske pokrajine|kraljevskih pokrajina]], kojima su nekoć upravljali njihovi vlastiti feudalni gospodari. Budući da se termin sada službeno koristi za drugu razinu vlasti, taj se izraz ponekad zamijenjuje s ''en région''.
 
Isti se izraz koristi u [[Peru|Peruu]]u gdje ''en provincias'' znači "izvan grada [[Lima|Lime]]" iako je sama Lima smještena u provinciji. Budući da je zemlja podijeljena u [[regije Perua|dvadeset pet regija]] koje su onda podijeljene u 194 provincije, provincije su tek treća jedinica vlasti u Peruu.
 
U arapskim zemljama druga razina vlasti naziva se ''muhfazah'', a prevodi se kao [[guvernerat]]. Taj termin se također koristi za povijesne ruske gubernije. Usporedi ''[[oblast]]''.
Red 213:
Najnaseljenija provincija je [[Henan]], Kina, stan. 93,000,000. Također su vrlo naseljene nekoliko drugih kineskih provincija jednako kao i [[Punjab]], [[Pakistan]], stan. 85,000,000.
 
Najveće provincije prema površini jesu [[Xinjiang]], Kina (1,600,000 km²) i [[Quebec]], [[Kanada]] (1,500,000 km²).
 
Također postoje [[Provincije Novog Zelanda|provincije]] na Novom Zelandu, ali se zemlja ne smatrala "federalnom" zemljom. Provincije ipak imaju nekoliko dužnosti poput sakupljanja poreza, a svaka provincija ima i svoju vlastitu zdravstvenu upravu te uprava nad okružnim zatvorima.
 
== Guvernerati ==
Termin [[guvernerat]] se naširoko koristi u arapskim zemljama za označavanje administrativne jedinice; prijevod je arapske riječi ''muhafazah''. Neki guvernerati povezuju više od jednog [[vilajet|vilajeta]]a; drugi blisko slijede tradicionalne granice nasljeđene od [[Otomansko Carstvo|otomanskog]] [[vilajet|vilajetskog]]skog sustava.
 
== Povijesne pokrajine ==
=== Antičke i srednjovjekovne/feudalne pokrajine ===
* faraonske : vidi [[nom (Egipat)]]
* u Ahemenidskoj Perziji (i vjerojatno prije u Mediji), te opet nakon osvajanja i daljnjeg širenja Aleksandra Velikoga i u različitim (uglavnom velikim) helenističkim nasljednim državama : vidi [[satrapija]]
* [[rimska provincija|Provincije Rimskog Carstva]]
Red 231:
 
=== Moderne pokrajine ===
U povijesnim okvirima [[Fernand Braudel]] je oslikao europske provincije—sagrađene od brojnih malih regija nazvanima francuski ''pay'' ili [[švicarski kanton|švicarski kantoni]]i, svaki s mjesnim kulturnim identitetom i usredotočenim nad trgovištem—kao političke jedinice optimalne veličine u predindustrijskoj ranomodernoj Europi te se pita, "zar provincija nije istinska '[[očevina]]' svojim stanovnicima?" (''Perspektiva svijeta'' 1984., str. 284) Iako centralistički organizirana Francuska, rana [[nacionalna država]], mogla se urušiti u autonomne pokrajinske svijetove pod pritiskom kao što je neprekinuta kriza tijekom [[Vjerski ratovi|Vjerskih ratova]], 1562.—1598.
 
Za povjesničare 19. i 20. stoljeća "centralizirana vlast" se uzimala kao simptom ili modernost te politička zrelost u usponu Europe. Onda su se u 20. stoljeću, dok je [[Europska unija]] približavala granice [[nacionalna država|nacionalnih država]], centipetalne sile činile da se kreću prema fleksibilnijem sustavu sastavljenom od lokaliziranijih, pokrajinskih upravnih entiteta pod europskim suncobranom. [[Španjolska]] je nakon Franca ''Država autonomijâ'', službeno jedinstvena, ali zapravo funkcionira kao federacija [[Španjolske autonomne zajednice|autonomnih zajednica]], svaka s različitom snagom. Dok se [[Srbija]], ostatak bivše Jugoslavije, borila sa separatistima u pokrajini [[Kosovo]], istovremeno je [[UK]] pod političkim principom "[[devolucija|devolucije]]" uspostavilo lokalne parlamente u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj (1998.). Jaki lokalni nacionalizmi isplivali su na površinu i razvili se u [[Cornwall|Cornwallu]]u, [[Languedoc|Languedocu]]u, [[Katalonija|Kataloniji]], [[Lombardija|Lombardiji]], [[Korzika|Korzici]] i [[Flandrija|Flandriji]], te istočno od Europe u [[Abhazija|Abhaziji]], [[Čečenija|Čečeniji]] i [[Kurdistan|Kurdistanu]]u.
 
U [[Habsburg|Habsburškim]] teritorijima tradicionalne pokrajine djelomice su izražene kao ''Länder'' u 19. stoljeću u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]].
 
Provincije [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] imale su različite tipove guvernera (općenito [[paša]]), ali većinom nazvanih [[valija|valije]], dakle prevladavajući termin [[vilajet|vilajet]], općenito podijeljeni (često u [[bejlik|bejlike]]e), ponekad okupljenih pod generalnim guvernerom (nazvanim [[beglerbeg|beglerbegom]]om).
 
* Bivše [[Razdioba Otomanskog Carstva|provincije Otomanskog Carstva]]
* Bivša [[provincija Kanade]] (1840.-1867.)
* Bivše [[provincije Francuske]]
* Bivše [[provincije Irske]]
* Bivše [[provincije Japana]]
* Bivša [[Južna Australija|provincija Južna Australija]] (sada [[australske savezne države i teritoriji|australska država]])
* Bivše [[provincije Švedske]]
* Bivša [[Republika Sedam Ujedinjenih Provincija]] (Nizozemska)
* Bivše [[Sjedinjene Provincije Središnje Amerike]]
 
<!--
Red 255:
 
[[Kategorija:Država]]
[[Kategorija: Politička geografija]]
 
[[bcl:Provincia]]