Pojednostavljeno kinesko pismo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništena izmjena 1574800 korisnika 78.0.138.185 (razgovor)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 15:
'''Uprošćeno kinesko pismo''' ili '''pojednostavljeno kinesko pismo''' (uprošćeno pismo: {{lang|zh-Hans|简化字}}, {{zh|t=簡化字|p=Jiǎnhuàzì|}} ili uprošćeno pismo: {{lang|zh-Hans|简体字}}, {{jez-kin-tp|t=簡體字|p=Jiǎntǐzì}}) je jedano od dva standardna kompleta kineskih znakova, savremenog [[kinesko pismo|kineskog pisanog jezika]]. Oni se uglavnom temelje na popularnim rukopisnima ([[kinesko kurzivno pismo|kurzivnog]]) oblika koji se sastoje od grafičkih ili fonetskih simplifikacija „tradicionalnih“ oblika koji su korišteni u štampanom tekstu više od hiljadu godina. Vlada Narodne Republike Kine unapređuje ih za upotrebu prilikom štampe u pokušaju da poveća pismenost. Pismo se službeno koristi u [[Narodna Republika Kina|Narodnoj Republici Kini]], [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]] i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]].
 
[[Tradicionalno kinesko pismo]] se trenutno koristi u [[Tajvan|Republici Kini]], [[Hong Kong|Hong Kongu]]u i [[Makau]]. Prekomorske kineske zajednice uglavnom koriste tradicionalne znakove, ali uprošćeni znakovi postepeno dobijaju popularnost među kineskim emigrantima. Istovremeno, tradicionalno pismo povećava prestiž u Narodnoj Republici Kini.
 
Uprošćeni oblici karaktera su napravljeni smanjivanjem broja poteza i pojednostivljanjem oblika značajnih tradicionalnih kineskih znakova. Neki znakovi su pojednostavljeni koristeći regularne pravile, na primjer, zamenivši sve pojave određenog dela sa jednostavnijom varijantom. Međutim, neki znakovi su pojednostavljeni neregularno, a neki uprošćeni karakteri su pojednostavljeni veoma drukčije i nepredvidljivo prema tradicionalnim znakovima. Konačno, mnogi znakovi su netaknuti tokom pojednostavljenja i tako su jednaki u tradicionalnom i uprošćenom kineskom pismu.
 
== Opširnost promjena ==
Izdanje: „Kompletan spisak uprošćenih karaktera“ ({{jez-kin-k|简化字总表}}), najavljen u 1986. godini, sadrži sljedeće:
* Nacrt 1, koja sadrži 350 pojedinačnih uprošćenih karaktera, čije pojednostavljenje ne mogu biti generalizovani na druge karaktere
Red 33:
Nakon Drugog svjetskog rata, i [[Japan]] je uprostio niz kineskih znakova (''[[kanđi]]'') koji se koristi u [[Japanski jezik|Japanskom jeziku]]. Novi oblici se zove ''shinđitai''. U odnosu na kineskom, japanskom reforma je bila više usmjerena, utjecajući na samo nekoliko stotina karaktera i zamjenjuje ih sa pojednostavljenim oblicima, od kojih su većina već u upotrebi u japanskom rukopisnim originalima. Broj karaktera, koji se korite, je takođe smanjen i formalne liste karaktera koje se trebaju naučiti tijekom svakog razreda škole su osnovana. Ukupni učinak je u standardizaciju nastavna i korištenje Kanđi u modernoj književnosti i medijima.
 
== Poreklo i istorija ==
Iako je većina uprošćenih kineskih slova koji se danas upotrebljavaju, rezultat rada komisija vlade [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1950-tih i 60-tih godina, pojednostavljenje slova potiče od prije formacije N. R. Kine 1949. godine.
Kurzivni pisani tekst skoro uvek sadrži uprošćena slova.
Red 47:
Narodna Republika Kina je izdala svoj prvi krug zvaničnih pojednostavljenja slova u dva dokumenta, prvi 1956. godine, a drugi 1964. 1950-ih i 1960-ih, dok je konfuzija oko uprošćenja slova i dalje bujala, prelazni karakteri koji su mešali pojednostavljene delove sa delovima koje su još trebale da budu uprošćene su se pojavili zajedno za kratko vreme, a zatim nestali.
 
Unutar N. R. K. dalje uprošćavanje slova je postalo povezano sa [[levičar]]ima [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]], što je kulminiralo u drugo kolo uprošćenja slova (poznato kao ''erđijen'' {{lang|zh-cn|二简}}), ili „[[Uprošćeno kinesko slovo drugog kruga|Uprošćeno kinesko slovo drugog kruga]]“, koji su objavljeni 1977.
Delom zbog neudobnosti koja se osećala nakon Kulturne revolucije i Maove smrti, drugi krug uprošćenja je loše primljena, i 1986. vlasti su potpuno povukli drugi krug.
Kasnije iste godine, vlasti su doneli konačan spisak uprošćenja, koja je identična spusku 1964. godine, osim za šest promena (uključujući i obnova tri slova koja su uprošćena u prvom krugu: {{lang|zh-cn|叠}}, {{lang|zh-cn|覆}}, {{lang|zh-cn|像}}. Upozorite da oblik {{lang|zh-cn|疊}} se koristi umesto {{lang|zh-cn|叠}} u regijama koje koriste tradicionalno kinesko pismo.
Red 60:
[[Malezija]] je proglasila skup uprošćenih slova 1981. godine, koje su bile potpuno identične uprošćenim slovima koje su se koristili u kontinentalnoj Kini. [[Obrazovanje u Maleziji|Škola]] na kineskom jeziku koriste ova slova.
 
== Način uprošćenja ==
Postoji nekoliko načina na koji su likovi uprošćeni:<ref>Za više detalja, vidi [[:zh:简化字]]</ref>
 
# Zamjenjivanjem komplikovane komponente zajedničkih karaktera sa uprošćenim oblicima:
#* {{lang|zh-hant|對}} → {{lang|zh-cn|对}}; {{lang|zh-hant|觀}} → {{lang|zh-cn|观}}; {{lang|zh-hant|風}} → {{lang|zh-cn|风}}; itd.
# Promjena fonetike:
#* {{lang|zh-hant|潔}} → {{lang|zh-cn|洁}}; {{lang|zh-hant|鄰}} → {{lang|zh-cn|邻}}; {{lang|zh-hant|極}} → {{lang|zh-cn|极}}; itd.
# Izostavljanjem celih delova:
#* {{lang|zh-hant|廣}} → {{lang|zh-cn|广}}; {{lang|zh-hant|寧}} → {{lang|zh-cn|宁}}; {{lang|zh-hant|滅}} → {{lang|zh-cn|灭}}; itd.
# Korištenje štampanog lika rukopisnih oblika ({{jez-kin-tup|t=[[wikt:草書楷化|草書楷化]]|u=[[wikt:草书楷化|草书楷化]]|p=cǎoshūkǎihuà}}):
#* {{lang|zh-hant|書}} → {{lang|zh-cn|书}}; {{lang|zh-hant|長}} → {{lang|zh-cn|长}}; {{lang|zh-hant|馬}} → {{lang|zh-cn|马}}; itd.
# Usvajanje drevne forme koje su jednostavniji u obliku:
#* {{lang|zh-hant|涙}} → {{lang|zh-cn|泪}}; {{lang|zh-hant|網}} → {{lang|zh-cn|网}}; {{lang|zh-hant|傑}} → {{lang|zh-cn|杰}}; itd.
# Stvaranjem novih ključ-ključ spojeva:
#* {{lang|zh-hant|體}} → {{lang|zh-cn|体}}; {{lang|zh-hant|塵}} → {{lang|zh-cn|尘}}; {{lang|zh-hant|竃}} → {{lang|zh-cn|灶}}; itd.
# Stvaranjem novih ključ-fonetičkih spojeva:
#* {{lang|zh-hant|護}} → {{lang|zh-cn|护}}; {{lang|zh-hant|驚}} → {{lang|zh-cn|惊}}; {{lang|zh-hant|膚}} → {{lang|zh-cn|肤}}; itd.
# Spajanjem karaktera u drugi jedan koji zvuči isto ili slično:
#* {{lang|zh-hant|餘}} → {{lang|zh-cn|余}}; {{lang|zh-hant|穀}} → {{lang|zh-cn|谷}}; {{lang|zh-hant|後}} → {{lang|zh-cn|后}}; itd.
# Spajanjem nekoliko karaktera u novostvoreni i jednostavniji karakter:
#* {{lang|zh-hant|髮}} & {{lang|zh-hant|發}} → {{lang|zh-cn|发}}; {{lang|zh-hant|儘}} & {{lang|zh-hant|盡}} → {{lang|zh-cn|尽}}; itd.
# Sistematično uprošćavanje oblika, tako da svaki lik koji ga koristi se uprošćuje:
#* {{lang|zh-hant|門}} → {{lang|zh-cn|门}}; {{lang|zh-hant|閉}} → {{lang|zh-cn|闭}}; {{lang|zh-hant|問}} → {{lang|zh-cn|问}}; itd. (dva izuzetka na ovu vrstu pojednostavljivanja su riječi za „otvoren“: {{lang|zh-hant|開}} → {{lang|zh-cn|开}}, i riječ za „zatvoren“ {{lang|zh-hant|關}} → {{lang|zh-cn|关}} gde je ključ za vrata ({{lang|zh-hant|門}}) potpuno izostavljen.)
 
Zato što tradicionalni karakteri su ponekad spojeni, zbunjenost može da nastane kada klasični kineski tekstovi su štampani y uprošćenim karakterima. U rijetkim slučajevima, uprošćeni karakteri zapravo postaju u jedan ili dva poteza složeniji od svojih tradicionalnih kolega zbog logičke revizije. Jedan primjer ovoga je {{lang|zh-hant|搾}} koji mapira na prethodno postojeću varijantu forme {{lang|zh-cn|榨}}. Primijetite da ključ „ruka“ na levoj strani ({{lang|zh-cn|扌}}), sa tri poteza, je zamenjen sa „stablo“ ključem ({{lang|zh-cn|木}}), sa četiri poteza.
 
== Distribucija i korištenje ==
[[Datoteka:Zhongnanhai-south-gates-3440.jpg|thumb|300px|Uprošćena kineska slova na znaku u Kini]]
Narodna Republika Kina, Singapur i Malezija uglavnom koriste uprošćena slova. Oni se pojavljuju vrlo retko u štampanom tekstu proizvedeno u Hong Kongu, Makau, Tajvanu, i [[prekomorske kineske zajednice|prekomorskim kineskim zajednicama]], ali postaju sve više rasprostranjeni odkad se Kina otvara prema svetu.
Nasuprot tome, kontinentalna Kina uviđa povećanje korištenja tradicionalnih oblika, gde se često koriste na znacima i logoima.
 
== Veb stranice ==
Radna grupa [[WWW Konzorcijum]]a za internacionalizaciju preporučuje korištenje [[jezička oznaka|jezičke oznake]] -{<tt>zh-Hans</tt>}- za vrednost atributa za jezik i jezilkog sadržaja ({{lang|en|Content-Language}}) da bi se navelo da je sadržaj stranice u uprošćenim kineskim slovima.
 
== Reference ==
{{izvori}}
{{Commonscat|Simplified Chinese characters}}