Pljačka Rima (1527) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 8:
|mjesto=[[Rim]], [[Italija]]
|rezultat= špansko-imperijalna pobjeda
|strana1=[[
|strana2=[[
* [[
* [[
|komandant1=[[
|komandant2=[[
|snaga1=8.000 pripadnika gradske milicije,<br />2.000 [[Švicarska garda|švicarskih gardista]]
|snaga2=20.000
|gubici1=500 mrtvih, ranjenih i zarobljenih
Red 23:
'''Pljačka Rima''' ({{lang-it|Sacco di Roma}}) je događaje koji su se zbili za vrijeme i neposredno nakon što je 6. maja 1527. godine vojska [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemačkog]] cara i [[Španija|španskog]] kralja [[Karlo V, sveti rimski car|Karla V]] zauzela [[Rim]] tokom sukoba sa [[Papska Država|Papskom Državom]] u [[Rat Cognačke lige|Ratu Cognačke lige]]. Do njega je došlo u kontekstu [[Italijanski ratovi|Italijanskih ratova]], odnosno zbog odluke pape [[Klement VII|Klementa VII]] da prethodne godine stvori tzv. Cognačku ligu sa ciljem da okonča [[Habsburgovci|habsburšku]] dominaciju nad Italijom poslije pobjede Karla V nad Francuzima [[Bitka kod Pavije|kod Pavije]] 1525. godine. Habsburška vojska, sastavljena od [[najamnici|najamnika]] je uspjela poraziti Klementove francuske saveznike u sjevernoj Italiji, ali su se njeni pripadnici na proljeće 1527. zbog neisplate plaća pobunili i natjerali svog komandanta [[Charles III od Bourbona|Charlesa de Bourbona]] da maršira na Rim. Carska vojska je pred zidine Rima došla 5. maja, a sljedeći dan ih uspjela probiti na juriš. Tada je, međutim, poginuo Charles i više nitko nije imao autoriteta da kontrolira vojnike koji su se odali strahovitoj [[pljačka|pljački]], ubistvima i silovanjima. Klement se uspio skloniti u [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]], ali je gotovo cijela [[Švicarska garda]] izginula braneći mu odstupnicu. Klement je iz Anđeoske tvrđave izašao nakon plaćanja otkupnine carskim trupama, koje su u gradu ostale još nekoliko mjeseci, bez prestanka ga pljačkajući. Grad su napustile tek na proljeće sljedeće godine, a na što ih je potakla epidemija izazvana hiljadama nesahranjenih leševa. Iako je Klement formano postao slobodan, više se nije usudio suprotstavljati Karlu V, a što je za posljedicu imalo odbijanje da [[Engleska|engleskom]] kralju [[Henry VIII|Henryju VIII]] dozvoli razvod od [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], a što će dovesti do [[Engleska reformacija|Engleske reformacije]]. Vjeruje se da je pljačka dovela do strahovite depopulacije, odnosno da je od prethodnih 55.000 stanovnika nakon odlaska carskih trupa ostalo tek 10.000 ljudi. Za suvremenike je pljačka Rima - prvi takav događaj nakon gotovo pola milenijuma - predstavljala izuzetnu traumu; kasniji historičari su ga smatrali simboličkim krajem [[Renesansa|Renesanse]] u Italiji.
== Vanjske veze ==
{{Commons category|Sack of Rome (1527)}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4630898.stm Pope's guards celebrate 500 years], [[BBC News Online]]; dated and retrieved 22 January 2006
|