Planckov zakon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[Datoteka:Wiens law.svg|mini|desno|300px|Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m<sup>4</sup>, ili nJ/cm<sup>3</sup>/μm. Pomnoženo sa c/4π da se dobije I'(λ,T)]]
'''Planckov zakon''' opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], kod cijelog raspona [[valna duljina|valnih duljina]], kojeg emitira idealno [[crno tijelo]], ovisno o [[temperatura|termodinačkoj temperaturi]] ''T'':<ref name="Planck 1914 6 168">Planck 1914, str. 6. i 168.</ref><ref> Harvard, Rybicki Lightman, 1979.</ref>
 
Red 49:
|<math>k \, </math>
|[[Boltzmannova konstanta]]
|džula po Kelvinu (J/K)
|erga po Kelvinu (erg/K)
|}
 
Red 69:
:<math>I'(\lambda,T) =\frac{2 hc^2}{\lambda^5}\frac{1}{ e^{\frac{hc}{\lambda kT}}-1}.</math>
 
Tada je vršna točka <math>h c = 4.965114231\lambda k T\ </math>, a ona se obično izrazava sa [[Wienov zakon pomaka|Wienovim zakonom pomaka]].
 
Intenzitet zračenja za određeno područje frekvencija <math>[\nu_1,\nu_2]</math>, ], ili za određeno područje valnih duljina <math>[\lambda_2,\lambda_1] = [c/\nu_2, c/\nu_1]\ </math>, se može dobiti integriranjem funkcija:
Red 75:
:<math>\int_{\nu_1}^{\nu_2}I(\nu,T)\,d\nu=\int_{\lambda_2}^{\lambda_1}I'(\lambda,T)\,d\lambda.</math>
 
== Pregled ==
Odnos između valne duljine i frekvencije je:<ref> Brehm, J.J. and Mullin, W.J.: "Introduction to the Structure of Matter: A Course in Modern Physics," (Wiley, New York, 1989)</ref>
 
Red 88:
:<math>u(\lambda,T) = {8\pi h c\over \lambda^5}{1\over e^{\frac{h c}{\lambda kT}}-1},</math>
 
Max Planck je stvorio ovaj zakon 1900.,<ref> Planck Max: [http://theochem.kuchem.kyoto-u.ac.jp/Ando/planck1901.pdf] "On the Law of Distribution of Energy in the Normal Spectrum", Annalen der Physik, vol. 4, str. 553. (1901)</ref> u pokušaju da poboljša [[Wilhelm Wien|Wienovu]] približnu vrijednost iz 1896., koja je dobivena iz pokusa, ali nije odgovarala za male frekvencije. Planckov zakon je vrlo dobro odgovarao sa rezultatima pokusa. Planckov zakon je ustvari nastao, kad je on pretpostavio mogući način raspodjele elektromagnetske energije, sa različitim nabijenim oscilatorima u materiji. On je pretpostavio da je energija oscilatora ograničena sa nizom određenih višekratnika osnovne jedinice energije E, koja je proporcionalna sa frekvencijom oscilatora:<ref> Planck M. (1900) ''On the theory of the energy distribution law of the normal spectrum'', Verh. Dtsch. Phys. Ges. Berlin, 2, str. 237.-245.</ref>
 
:<math>E=h\nu.\,</math>
Red 96:
Na kraju, Planckova hipoteza o kvantima energije i Eisteinova hipoteza o fotonima, postale su osnova za razvoj [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]].
 
== Primjena ==
Ako primjenimo Planckov zakon za temperaturu površine [[Sunce|Sunca]], koja iznosi 5778 K i izračunamo postotak energije za određenu valnu duljinu i ako pretpostavimo da je Sunce idealno crno tijelo, dobiti ćemo drugi red tablice. Za usporedbu, uzeti ćemo [[Zemlja|Zemlju]] kao idealno crno tijelo sa temperaturom od 288 K (15 &nbsp;°C), u trećem redu tablice.
 
<center>
Red 116:
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.fesb.hr/~suri/ktf/vjezbe/vjezbe12.pdf] Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu
* [http://wiki.fizika.org/wiki/Naslovnica] Fizički odsjek PMF-a u Zagrebu, Fizika.org wiki
* [http://www.eihp.hr/hrvatski/sunceva_energija6.htm] Energetski institut Hrvoje Požar
 
[[Kategorija:Astronomija]]