Pirokseni – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 1:
{{Infokutija mineral
| ime
| kategorija
| kutija_sirina
| kutija_pozadinska_boja
| slika
| slika_velicina
| naslov
| formula
| molarna_masa =
| ▲| habitus = kratkoprizmatični
▲| sustav = rompski (''ortopirokseni''), monoklinski (''klinopirokseni'')
▲| sraslaci =
| lom =
▲| kalavost = dobra po {210} (''ortopirokseni''), dobra po {110} (''klinopirokseni'')
▲| zilavost =
| sjaj =
▲| tvrdoca =
| polish =
▲| indeks_loma =
| dvolom =
▲| opticka_svojstva =
▲| disperzija =
▲| pleokroizam = slab ili ne postoji
▲| fluorescencija =
| ogreb =
▲| apsorpcija =
▲| specificna_tezina =
▲| gustoca =
▲| tocka_talista =
▲| taljivost =
▲| prepoznatljivost =
▲| topljivost =
| drugo =
▲| prozirnost =
▲| reference =
}}
Red 51:
[[Datoteka:Pyrox_names.svg|lijevo|350px|thumb|'''Slika 2:''' Nomenklatura kalcijsko-magnezijsko-željezovitih piroksena.]]
Lančana silikatna struktura piroksena nudi niz mogućnosti u ugrađivanju različitih kationa pa su imena piroksena prvenstveno definirana njihovom kemijskom strukturom. Pirokseni dobivaju imena prema
Tipični pirokseni većinom su građeni od <tt>[SiO<sub>4</sub>]</tt> -tetraedara, a dominantni su dvovalentni ioni u oba oktaedra (''X'' i ''Y''), tako da dobivaju aproksimativnu formulu <tt>XYT<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>. Imena čestih kalcijsko-željezovito-magnezijskih piroksena definirana su u "piroksenskom četverokutu" (trapezu) na slici 2. [[enstatit]]sko-[[ferosilit]]na serija ([Mg,Fe]SiO<sub>3</sub>) sadrži do 5 molarnih udjela [[kalcij]]a te se javlja u tri [[polimorfi|polimorfa]] - kao rompski [[ortoenstatit]] i [[protoenstatit]] te kao monoklinski [[klinoenstatit]] (te kao ekvivalent [[ferosilit]]). Povećanjem udjela kalcija onemogućuje se stvaranje rompsih faza i ''pigeonita'' <tt>([Mg,Fe,Ca][Mg,Fe]Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>)</tt> pa kristaliziraju samo monoklinski pirokseni. Ne postoji kompletna čvrsta otopina s kalcijskim udjelom, a Mg-Fe-Ca pirokseni s molarnim udjelom kalcija od 15 do 25% kao takvi nisu stabilni. To dovodi do praznine u seriji između pigeonita i [[augit]]a. Tu postoji proizvoljna separacija između augita i čvrste otopine [[diopsid]]a i [[hedenbergita]] <tt>(CaMgSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub> - CaFeSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub>)</tt>. Podjela je napravljena na 45% molarnog udjela kalcija. Kako kalcijev ion ne može upotpuniti ''Y''-oktaedar, pirokseni s više od 50% udjela [[kalcij|Ca]] ne postoje.
Red 59:
[[Datoteka:Na_pyrox_trig.svg|right|350px|thumb|'''Slika 3:''' Nomenklatura natrijskih piroksena.]]
Magnezij, kalcij i željezo su bez sumnje jedini kationi koji mogu
Druga važna serija piroksena jesu minerali bogati [[natrij]]em. Njihova nomenklatura vidljiva je na Slici 3. Inkluzije natrija, koji ima naboj +1, u piroksenima ukazuju na potrebu mineralne strukture za popunjavanjem "nedostatnog" pozitivnog naboja. U [[jadeit]]u i [[aegirin]]u taj se nedostatak na mjestu ''X'' popunjava inkluzijama trovalentnih kationa (najčešće su to Al i Fe<sup>3+</sup>). Natrijski pirokseni s više od 20% molarnog udjela kalcija, magnezija i dvovalentnog željeza poznati su pod imenom [[omfacit]] i [[aegirin-augit]], a ako je taj postotak veći od 80% minerali spadaju u grupu ''piroksenskog četverokuta'' prikazanog na Slici 2.
Red 112:
|}
U poziciranju iona iz tablice, osnovno je pravilo krenuti s lijeva na desno te najprije valja pozicirati sve silicijeve ione na ''T''-pozicije. Zatim se aluminijevi ioni slažu na ostala slobodna mjesta u tetraedrima te se, konačno, popunjavaju
# Česte su
# Dvostruke zamjene jednovalentnih iona na ''Y''-poziciji i mješavina jednakog broja dvovalentnih i četverovalentnih iona na ''X''poziciji. To dovodi do stvaranja npr. <tt>NaFe<sup>2+</sup><sub>0.5</sub>Ti<sup>4+</sup><sub>0.5</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>.
# Zamjena po Tschermaku, gdje trovalentni ioni zauzimaju ''X'' i ''T'' pozicije
U prirodi se, kod nekih minerala, može naći više od jedne zamjene.
Red 123:
* Klinopirokseni (kristaliziraju u [[monolinski kristani sustav|monoklinskom]] kristalnom sustavu)
** [[Egirin]] (Na-Fe silikat)
** [[Augit]] (Ca-Na-Mg-Fe-Al silikat)
Red 143:
** [[Spodumen]] (Li-Al silikat)
* Ortopirokseni (kristaliziraju u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu)
** Donpeacorit, <tt>(MgMn)MgSi<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>
** [[Enstatit]], <tt>Mg<sub>2</sub>SiO<sub>6</sub></tt>
Red 149:
** Nchwaningit (hidatizirani Mg-silikat)
* [[Schefferit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Mn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>
* [[Cinkov schefferit]], <tt>Ca(Mg,Mn,Zn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>
* [[Jeffersonit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Mn,Zn)Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>
* [[Leukaugit]], <tt>Ca(Mg,Fe,Al)(Al,Si)<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>
* [[Kalcij-Tschermakova molekula]], <tt>CaAlAlSiO<sub>6</sub></tt>
== Vidi još: ==
* [[Amfiboli]]
Red 161:
* [http://www.mineralogicalassociation.ca/doc/abstracts/ima98/ima98(12).pdf Morimoto, N., J. Fabries, A.K. Ferguson, I.V. Ginzburg, M. Ross, F.A. Seifeit and J. Zussman (1989) "Nomenclature of pyroxenes" Canadian Mineralogist Vol.27 pp143-156 (pdf)] {{en icon}}
* [http://www.galleries.com/minerals/silicate/pyroxene.htm Mineral galleries] {{en icon}}
| |||