Verzija na datum 14 oktobar 2013 u 03:07 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 juni 2014 u 12:25 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 33: == Neke sličnosti između hrvatskog i perzijskog jezika == [[Datoteka:Persian Language Location Map1.png\|thumb\|right\|400px\|Ovo su zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Tamnozeleno su obilježena područja u kojima je služben ovaj jezik. Svjetlozeleno su osvjetljena područja u kojima taj jezik govori manjina i nije služben.]] Kada se govori o riječima orijentalnog podrijetla prisutnima u [[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]], pritom se najčešće misli na turcizme. U rječniku stranih riječi dr. B. Klaića uz ovaj pojam stoji slijedeće objašnjenje: »[[Turcizam]]: riječ ili izraz turskog porijekla«. Međutim, treba dodati da su turcizmi zajednički naziv za sve riječi orijentalnog, dakle [[turski\|turskog]], perzijskog i [[arapski\|arapskog]] porijekla, koje su putem [[turski\|turskog jezika]] počele prodirati u slavenske jezike pa tako i u [[hrvatski]]. Sustavno širenje [[turcizam]]a započelo je dolaskom [[Osmansko Carstvo\|Osmanskih Turaka]] na [[Balkan]] i trajalo je tijekom više stoljeća. Na taj su se način i mnoge riječi izvorno perzijskog porijekla ukorijenle kao turcizmi u [[hrvatski\|hrvatskom jeziku]]. Ovaj se članak neće baviti turcizmima perzijskog porijekla u hrvatskom jeziku iz više razloga. Prije svega, o tucizmima općenito već postoji mnogo ozbiljnih studija, a osim toga, nas zanimaju mogući utjecaji staroperzijskog jezika na [[hrvatski]] koji su započeli mnogo ranije, u razdoblju prije dolaska Osmanlija. Ako se prihvati [[Iranska hipoteza o porijeklu Hrvata\|hipoteza]] da su [[Hrvati]] prije dolaska u ove krajeve naseljavali područje današnjeg [[Iran]]a, onda se sasvim prirodno nameće i pitanje jezika kojim su tada govorili. Seobom na zapad, u krajeve u kojima danas obitavaju, sa sobom su ponijeli i svoj [[jezik]] - to najosobnije kulturno obilježje jednog naroda, istovremeno podložno brojnim mijenama. Pa ipak, usprkos brojnim izmjenama i stranim utjecajima koje je [[hrvatski jezik]] pretrpio tijekom dugog niza godina, uspio je zadržati i neke riječi i oblike koji komparativnom analizom sa suvremenim perzijskim i staroperzijskim upućuju na moguću srodnost ovih dvaju jezika. Riječi koje su obrađene u članku samo su neki od primjera na koje smo mogli naići služeći se nama dostupnom literaturom. Naime, treba istaknuti da se ove riječi ne nalaze izdvojene na ovaj način i etimološki obrađene niti u kojem rječniku ili bilo kojoj stručnoj knjizi. Red 80: * lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis * napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais * njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš * peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati- * pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati- * živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ === Imenice === * adrija, perz. daryā : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah * Bog , staroperz. bağ < sanskrit bağ * ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar * brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar * čuča, perz. đuđe * jesen, perz. hazān * kolač, perz. koluče (vrsta kolača) * kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan * govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati») * mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar * miš, perz. muš * mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga- * nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava- * obrva, perz. abru (u množini: abrovān) * pazuh, perz. bazu (nadlaktica) * pusa, perz. bus, buse Red 112: * dvjesto, perz. dvist, devist * jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega <pre> Red 140: === Sufiksi === * -ar, perz. ''kar'' ili ''gar'': sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd. === Upitne zamijenice === * ča (što), perz. ''če'' ili ''či'' npr. ča je? perz. (govorni) či-je? * ko (tko), perz. ''ki'' npr. ''ko'' (tko) je? perz. (govorni) ki-je?

Perzijski jezik – razlika između verzija