Patrijarh srpski German – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 43:
 
== Biografija ==
Rođen je [[19. avgust]]a [[1899]]. u [[Jošanička Banja|Jošaničkoj Banji]]<ref name="Pravoslavlje">[http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1009/tekst/patrijarsi-vikentije-german-i-pavle/ Pravoslavlje: Patrijarsi Vikentije, German i Pavle]<!-- referenca za datum i mesto rođenja i svetovno ime --></ref> od oca Mihaila, učitelja (koji je kasnije rukopoložen u čin đakona i prezvitera) i majke Cvete. Osnovnu školu je učio u [[Velika Drenova|Velikoj Drenovi]] i [[Kruševac|Kruševcu]], a devetorazrednu [[Bogoslovija (Beograd)|bogosloviju]], u [[Beograd|Beogradu]]u i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] [[1921]]. Izvesno vreme je studirao prava u [[Pariz|Parizu]]u, a potom je završio [[Bogoslovski fakultet u Beogradu|Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu]] ([[1942]]. godine).
 
U čin [[đakon]]a rukopoložio ga je episkop žički [[Jefrem Bojović|Jefrem]] i postavio ga za pisara Duhovnog suda u [[Čačak|Čačku]]. Predavao je [[Veronauka|veronauku]] u [[Čačanska gimnazija|čačanskoj gimnaziji]]. Iz zdravstevnih razloga napustio je crkveno-administrativnu službu i pošto je rukopoložen u čin [[prezviter]]a, [[1927]], postavljen je za [[paroh]]a u [[Miokovci|Miokovcima]]ma. Na ovoj parohiji je ostao do [[1931]]. godine, a tada je premešten u [[Vrnjačka Banja|Vrnjačku Banju]]. Posle izbora [[patrijarh srpski Gavrilo|patrijarha Gavrila]] [[1938]], postavljen je za referenta [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sinoda]]. Na toj dužnosti ga je zatekao izbor za vikarnog [[Episkop moravički|episkopa moravičkog]]. Kao udovog sveštenika, zamonašio ga je u [[manastir]]u [[Studenica|Studenici]] episkop šumadijski [[Valerijan Stefanović|Valerijan]] davši mu ime ''German''.
 
Čin arhijerejske hirotonije izvršio je, [[15. jul]]a [[1951]]. godine, [[patrijarh srpski Vikentije]] uz učešće episkopa šumadijskog [[Valerijan Stefanović|Valerijana]], sremskog [[Nikanor Iličić|Nikanora]] i banjalučkog [[Vasilije Kostić|Vasilija]].
Red 59:
Dok je bio na čelu [[SPC]] iako u teškim okolnostima uspeo je mnogo toga da spasi i sačuva. Za vreme njegovo [[manastir Žiča]], koga su [[Nemci]] bili gotovo potpuno razorili za vreme rata, obnovljen je u potpunosti. Uspeo je da izdejstvuje obnovu (vraćanje u oblik kakav je imala u [[12. vek]]u, kada je podignuta) [[Studenica|Studenice]], [[Lazarica|Lazarice]] ([[Kruševac|kruševačke]] crkve iz [[Srednji vek|srednjeg veka]]) i mnogih drugih. Svi važniji hramovi [[SPC]] u tadašnjoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] stavljeni su pod zaštitu republičkih i pokrajinskih [[Zavod za zaštitu spomenika kulture|Zavoda za zaštitu spomenika kulture]]. U [[Beograd]]u je 80-ih dozidana priprata na [[Mala crkva Svetog Save na Vračaru|maloj crkvi Svetog Save]] na [[Vračar]]u. Potpuno oslikan [[Crkva Svetog arhanđela Gavrila (Beograd)|Hram Sv. arhanđela Gavrila]] kod „[[Stadion Crvena zvezda|Zvezdinog stadiona]]“. [[Milić od Mačve]] je po njegovom blagoslovu oslikao [[Voždovac|voždovačku]] [[Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene (Voždovac)|Crkvu Svetog cara Konstantina i carice Jelene]] čije [[Freska|freske]] predstavljaju remek-delo slikarstva. U njegovo vreme je došlo do raskola [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] u [[Amerika|Americi]]<ref name="Pravoslavlje" />, koji je u međuvremenu izglađen, i do raskola u Makedoniji koji još uvek traje.
 
Jedna od njegovih najvećih zasluga je taj što je uspeo da se izbori da se nastavi izgradnja [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] u Beogradu — posle višedecenijske borbe gradnja je odobrena [[1984]]. Zabeleženo je da je 88 puta patrijarh German podnosio molbu i vodio razgovore sa raznim instancama vlasti, dok se nije izborio za nastavak gradnje, posle 26 godina svoje službe. Izgradnja [[Hram Svetog Save|Hrama]] je ponovo počela [[12. maj|12. maja]]a [[1985]]. i tom prilikom je odslužena arhijerejska liturgija i postavljena povelja.
 
Veoma se trudio na otvaranju [[Bogoslovija (Beograd)|bogoslovije]] i u izdavanju crkvenih listova za versko prosvećivanje svoga naroda. Obnovio je rad [[Pravoslavna bogoslovija u Manastiru Krki|pravoslavne bogoslovije]] u [[Manastir Krka|manastiru Krki]].
 
Kada je [[1989]]. godine slomio kuk bio je to početak bolesti koja je trajala do kraja njegovog života. Prema mišljenju lekara sa [[VMA]] nije više bio u stanju da obavlja složene crkvene dužnosti i [[arhijerej]]i su doneli odluku da biraju novog patrijarha, krajem [[1990]]. godine. Patrijarh German je umro [[27. avgust|27. avgusta]]a [[1991]]. i sahranjen je unutar [[Crkva Svetog Marka u Beogradu|Crkve Svetog Marka]] u [[Beograd|Beogradu]]u.
 
Zbog navodne bliskosti sa [[Komunistička partija Jugoslavije|komunističkim režimom]], neki su ga zvali ''crveni patrijarh''.<ref name="Vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=908303 Vreme: Sveti duh na tajnom zadatku]</ref>. Tokom vladavine patrijarha Germana promenjena je procedura izbora [[patrijarh]]a i uveden je takozvani ''apostolski princip''<ref name="Vreme" />, po kome [[episkopi]] na saboru biraju trojicu kandidata, a zatim se žrebom (izvlačenjem) odlučuje koji će od njih biti novi [[patrijarh]].
Red 85:
 
{{Lifetime|1899|1991|German, Patrijarh}}
 
[[Kategorija:Srpski patrijarsi]]
[[Kategorija:SPC-Ličnosti]]