Sveti Josip – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 20:
No kad ga je [[Bog|Božji]] [[anđeo]] poučio da je trudna po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]], prihvatio je bez bojazni Božji plan. Išao je s Marijom u [[Betlehem]] na popis pučanstva i tada se rodio Isus. Potom je bježao u [[Egipat]] pod [[Herod]]ovom smrtnom prijetnjom Isusu. Hodočastio je s dvanaestogodišnjim Isusom i Marijom iz rodnog [[Nazaret]]a u [[Jeruzalem]] i zabrinuto je tražio Isusa, koji se bio izgubio. O kasnijem životu i kada je umro ne znamo ništa.
 
=== Štovanje u kršćanstvu ===
 
[[Datoteka:Guido Reni 042.jpg|thumb|right|220px|Sveti Josip, naslikao [[Guido Reni]]]]
 
 
Štovanje sv. Josipa započelo je oko [[850]]. godine u [[Reichenau]]u, a kasnije su ga osobito promicali [[sveti Bernard]] iz [[Clairvaux]]a, [[sveta Tereza Avilska]], [[sveti Franjo Saleški]], [[Ivan Gerson]], [[franjevci]] i papa [[Siksto IV.]], koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu.

=== Štovanje u Hrvatskoj ===

Vlada [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] je 20. ožujka [[1521.]] godine prihvatila prijedlog da se u republici toga dana svetkovina svetog Josipa slavi kao zapovijedni blagdan. U sjevernim krajevima [[Hrvatska|Hrvatske]] štovanje su mu širili [[isusovci]], a [[Hrvatski sabor]] na svom zasjedanju [[9. lipnja|9.]] i [[10. lipnja]] [[1687.]] godine proglasio ga je zaštitnikom [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatskog kraljevstva]]. Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: "''Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.''"<ref name="Odluka">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3629 Radio Subotica] Hrvatska zajednica u Srbiji danas proslavlja blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka 2009. </ref>
 
Svijest o tome da nam je zaštitnik nije osobito zaživjela, ali su naši [[biskup]]i na svom zasjedanju u [[Split]]u [[1972]]. godine rekli »da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…". Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj <ref name="Odluka"> </ref>. Odlukom [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV R. Srbije]] blagdan sv. Josipa je jedan od četiriju blagdana [[Hrvati u Srbiji|hrvatske]] zajednice u Srbiji <ref name="Proslava">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3633 Radio Subotica] Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009. </ref>. Nacionalno svetište sv. Josipa je u [[Karlovac|Karlovcu]] na [[Stari grad Dubovac|Dubovcu]]. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, spasitelju čovjeka.