Pakt Ribbentrop-Molotov – razlika između verzija

'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. kolovoza]] [[1939]]. god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Europski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Pakt je bio na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. 6.]] [[1941]]. god. kada je Njemačka napala SSSR.

 

 

Po završetku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Nemačke i [[SSSR]] koji je preživio zapadnu agresiju su postali političkoj karti pobednika izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Nemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio pre svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj taj savez dve države se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gde SSSR podržava republikance, a Nemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s Nemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cenu pod uvetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska koje tako nešto odbijaju i prepuštaju ovu državu Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSRu za podršku tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza, a s druge strane Moskve počinju u aprilu 1939. Tokom sledećih meseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene Nemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile razumnom zahtevu Moskve da u slučaju Nemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila saveznik SSSRa) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.

 

 

Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska kojoj je krajem prvog svetskog rata Staljin dao nezavisnost nju uspela i da sačuva.

 

 

Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena pre početka Hitlerove agresije tako je ovaj pakt bio Sovetskih pokušaj što je svojim rečima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još 1939. godine. U sledeći 21 mesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940 nakon odustajanja Nemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]] Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman.

 

 

{{Commonscat|Molotov-Ribbentrop Pact}}