Razlike između izmjena na stranici "Pakt Ribbentrop-Molotov"

Dodano 7 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
(usklađivanje s ostatkom teksta (ijekavica))
m/м (robot kozmetičke promjene)
'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. kolovoza]] [[1939]]. god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Europski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Pakt je bio na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. 6.]] [[1941]]. god. kada je Njemačka napala SSSR.
 
== Uvod ==
 
Po završetku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Nemačke i [[SSSR]] koji je preživio zapadnu agresiju su postali političkoj karti pobednika izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Nemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio pre svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj taj savez dve države se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gde SSSR podržava republikance, a Nemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s Nemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cenu pod uvetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska koje tako nešto odbijaju i prepuštaju ovu državu Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSRu za podršku tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza, a s druge strane Moskve počinju u aprilu 1939. Tokom sledećih meseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene Nemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile razumnom zahtevu Moskve da u slučaju Nemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila saveznik SSSRa) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.
 
== Sporazum ==
 
Nakon 3 meseca neuspešnih pregovora s zapadnim silama SSSR čija politička elita je živela u strahu od rata Sovjetskog Saveza i Nemačke gde će kao pobednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači je napokon pozitivno na višemesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula 1939. godine i na opće zapadno iznenađenje uspešno završiti 23.8.1939. paktom o nenapadanju.
Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska kojoj je krajem prvog svetskog rata Staljin dao nezavisnost nju uspela i da sačuva.
 
== Kasniji događaji ==
 
Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena pre početka Hitlerove agresije tako je ovaj pakt bio Sovetskih pokušaj što je svojim rečima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još 1939. godine. U sledeći 21 mesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940 nakon odustajanja Nemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]] Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman.
 
== Vidi također ==
* [[Sovjetska okupacija baltičkih država]]
 
{{Commonscat|Molotov-Ribbentrop Pact}}