Razlike između izmjena na stranici "Padež"

Obrisano 20 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Vraćene izmjene 79.101.85.161 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 109.92.215.7)
m/м (robot kozmetičke promjene)
 
 
== Historija riječi padež ==
Riječ padež u vezi je s osnovom glagola 'padati' i nastala je prevođenjem latinske riječi casus, što znači 'padanje'. Stari su gramatičari tako nazvali te oblike jer su zamišljali kao da ime pada iz jednog oblika u drugi. Na sličnoj je slici zasnovan i naziv za zamjenjivanje jednog oblika drugim. Tu su pojavu nazvali deklinacijom, a latinski 'declinare' znači 'udaljivati se, otklanjati se'. Zamišljali su kao da se oblici udaljuju od osnovnog oblika. Latinski se naziv kod nas prevodio riječju sklonidba ili sklanjanje.
 
== Deklinacija ==
 
Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi mijenjaju po padežima. To se mijenjanje naziva deklinacija. Ima sedam padeža jednine i množine.
 
* Prvi padež ([[nominativ]]) kazuje ime bića ili predmeta. To je najčešće [[subjekat]].
 
''Erika pjeva.''
 
* Drugi padež ([[genitiv]]) označava pripadnost, dio nečega, odvajanje.
 
''Sveska moje sestre, parče torte''
 
* Treći padež ([[dativ]]) kazuje pravac (cilj) ili namjenu.
 
''Idem Eriki, ljekarki''
 
* Četvrti padež ([[akuzativ]]) je padež objekta.
 
''Gledam Eriku, knjigu''
 
* Peti padež ([[vokativ]]) služi za dozivanje.
 
''Hej, Erika, drugarice''
 
* Šesti padež ([[instrumental]]) kazuje društvo (s prijedlogom '''''s''''' i '''''sa''''') i sredstvo (u hrvatskome je instrumental sedmi, a ne šesti padež).
 
''Idem s Erikom.''
 
* Sedmi padež ([[lokativ]]) označava mjesto (u hrvatskome je lokativ šesti, a ne sedmi padež).
 
''Stoji na podu.''
Imenice se mijenjaju u '''jednini''' i '''množini'''.
 
== Podjela padeža ==
Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.
 
'''Zavisni''' su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti. Nezavisni padeži mogu se upotrebljavati sami u rečenici,dok zavisni nemaju nikakvog smisla van rečenice.
 
== Podjela jezika prema upotrebi padeža ==
 
Jezici se, s obzirom na to kojim se padežima u njima izražavaju [[subjekt]] i [[objekt]] dijele na [[nominativno-akuzativni jezici|nominativno-akuzativne]], [[ergativni|ergativne]] i [[aktivni|aktivne]].
 
=== Nominativno-akuzativni ===
 
Jezici u kojima se na isti način označava [[subjekt]] svih [[glagol]]a, dok se za [[objekt]] koristi neki drugi način, nazivaju se '''nominativno-akuzativnim jezicima'''. Takav je i spskohrvatski te gotovo svi evropski jezici, ali i većina ostalih jezika svijeta. Padež subjekta tu je uvijek [[nominativ]], a padež objekta [[akuzativ]].
=== Ergativni ===
 
U '''ergativnim jezicima''' subjekt neprijelaznog [[glagol]]a stoji u istom padežu kao [[objekt]] prijelaznog glagola, tzv. [[apsolutiv|apsolutivu]]u, dok se [[subjekt]] prijelaznog glagola označava posebnim padežom, [[ergativ|ergativom]]om. Od europskih jezika ergativan je samo [[baskijski jezik|baskijski]]. Ergativni su mnogi azijski, australski te neki drugi jezici.
 
Baskijski:
"Vuk" je u prvoj rečenici subjekt, a u drugoj objekt, no uvijek je u apsolutivu (s članom ''-a-'' i nultim padežnim nastavkom). "Lovac", subjekt prijelaznog glagola, označen je ergativnim nastavkom ''-k''.
 
=== Aktivni ===
 
'''Aktivni jezici''' česti su u [[Amerika|Americi]]. Glagoli se u tim jezicima dijele na dvije skupine - aktivne i stativne. Aktivni označavaju radnju kojom subjekt sam, svjesno upravlja, primjerice ''tući'' ili ''hodati''. Stativni znače uglavnom stanja ili zbivanja te radnje na koje subjekt nema utjecaja, na primjer ''sjediti'', ''spavati'' ili ''bolovati'', a često odgovaraju [[predikat]]ima koji se u europskim jezicima sastoje od pomoćnog glagola ''biti'' i [[pridjev]]a ili [[imenica]] (''biti velik, dobar, čovjek...'').
 
Uz aktivne glagole (prijelazne i neprijelazne) ide nominativno-akuzativna sintaktička struktura, dok uz stativne (uglavnom su neprijelazni) ergativna. Padež subjekta aktivnih glagola naziva se [[agentiv|agentivom]]om, a padež objekta aktivnih i subjekta stativnih glagola [[pacijentiv|pacijentivom]]om. Evo primjera iz američkog indijanskog jezika lakhota (iz sjuanske jezične porodice):
 
Aktivni glagoli:
----
 
== Također pogledajte ==
* [[Gramatika]]
 
[[Kategorija:Padeži| ]]
 
[[als:Deklination]]
[[cs:Skloňování]]
[[de:Deklination (Grammatik)]]
[[el:κλίσηΚλίση των ουσιαστικών]]
[[en:Declension]]
[[es:Caso (gramática)]]
[[eo:Kazo]]
[[es:Caso (gramática)]]
[[fr:Déclinaison]]
[[gd:Tuiseal]]
[[hr:Padež]]
[[hu:Eset]]
[[is:Fall (málfræði)]]
[[it:Declinazione (grammatica)]]
[[hu:Eset]]
[[mk:Падеж]]
[[nl:Naamval]]
[[ja:ディクレンション]]
[[ka:ბრუნება]]
[[mk:Падеж]]
[[nl:Naamval]]
[[pl:Przypadek]]
[[ro:Caz]]
[[ru:Падеж]]
[[sv:Deklination (lingvistik)]]
[[sr:Деклинација]]
[[zhsv:Deklination (语法lingvistik)]]
[[uk:Відмінок]]
[[zh:格 (语法)]]