Oružane snage Irana – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 2:
Navedene snage bez policije uključuju 945,000 aktivnih pripadnika. Sve grane oružanih snaga spadaju pod zapovjedništvo Vrhovnog stožera oružanih snaga (ستاد کل نیروهای مسلح). Ministarstvo obrane i logistike je zaduženo za planiranje logistike i financiranje oružanih snaga i nije uključeno u izvršno vojno zapovjedništvo.
* Regularne oružane snage Irana sastoje se od Kopnene vojske, Ratne mornarice, Ratnog zrakoplovstva i Protuzračne obrane. Te snage uključuju 820,000 ljudi; kopnena vojska 650,000, ratna mornarica 70,000, te ratno zrakoplovstvo 100,000 ljudi. Novostvorena Protuzračna obrana odijelila se od ratnog zrakoplovstva u 2009. godini.
* Revolucionarna garda prema pretpostavkama broji 125,000 članova u pet grana; vlastitoj ratnoj mornarici, ratnom zrakoplovstvu, kopnenim snagama, Quds specijalnim snagama, te Basiju (''Basidžu'').
* Basij je volonterska [[paravojska]] pod zapovjedništvom Revolucionarne garde. Broj članova je kontraverzan; iranski izvori tvrde kako paravojska broji 12.6 milijuna ljudi (uključujući žene), od čega je 3 milijuna sposobno za borbu. Isti izvori navode kako se paravojska sastoji od 2,500 bataljuna od kojih je dio stalno zaposlen. Neki zapadni izvori iz 2005. navode kako Basij ima 90,000 aktivnih članova, 300,000 rezervista, te milijun članova koji mogu biti mobilizirani za rat.<ref>[[GlobalSecurity.org]], [http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm]</ref>
Iranske oružane snage smatraju se najmoćnijima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] prema ocijeni američkog generala Johna Abizaida<ref>http://www.spacewar.com/reports/Iran_Favors_Asymmetric_Strategy_In_Joust_With_US_999.html</ref>.
== Povijest ==
''Glavni članak: [[Vojna povijest Irana]]''
Red 23:
== Ratovi i vojne operacije ==
'''Ratovi i vojne operacije'''
* [[Anglo-Sovjetska invazija na Iran]] (1941).
* [[Dhofarska pobuna]] (1962-1975). Sudjelovanje 1500 iranskih trupa u pomoći [[oman]]skom sultanu protiv pobune.
* [[Opsada otoka Abu Musa te Velikih i Malih Tunba]] (1971).
* [[Iransko-irački rat]] (1980-1988).
* [[Operacija Praying Mantis]] (April 18, 1988). Američki odgovor na iransko miniranje [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] pri čemu je stradala američka [[fregata]] Samuel B. Roberts.
* [[Operacija Glavna šansa]] (1987-1989). Američka operacija zaustavljanja iranskog miniranja prolaza Hormuz u doba Iransko-iračkog rata.
Red 33:
[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|thumb|Jedna od 6 iranskih podmornica [[Podmornice klase Kilo|klase Kilo]]]]
[[Datoteka:Tor-M1 MAKS 2005.jpg|thumb|right|Iran posjeduje 29 mobilnih protuzračnih sustava [[Tor-M1]]]]
* Ajatolah [[Ali Hamenei]] (Vrhovni vođa i zapovjednik oružanih snaga)
* General [[Mostafa Mohammad-Najjar]] (Ministar obrane)
* General [[Hassan Firouzabadi]] (Zapovjednik glavnog stožera)
* [[Regularna vojska]] (Arteš)
** General [[Ataollah Salehi]] (Vrhovni zapovjednik kopnene vojske)
** General [[Abdolrahim Mousavi]] (Zapovjednik združenog stožera kopnene vojske)
** General [[Mohammad-Hossein Dadress]] (Zapovjednik kopnene vojske)
** General [[Ahmad Mighani]] (Zapovjednik ratnog zrakoplovstva)
** Admiral [[Habibollah Sayyari]] (Zapovjednik ratne mornarice)
* [[Revolucionarna garda]]
** General bojnik [[Mohammad Ali Jafari]] (Vrhovni zapovjednik garde)
** Brigadni general [[Mohammad Hejazi]] (Vrhovni zapovjednik združenog stožera garde)
** Brigadni general [[Mohammad-Reza Zahedi]] (Zapovjednik kopnene vojske)<ref name="SeniorComm">[http://www.khamenei.ir/EN/Message/detail.jsp?id=20060121A ]</ref>
** Brigadni general [[Hossein Salami]] (Zapovjednik ratnog zrakoplovstva)<ref name="SeniorComm" />
** Rear Admiral [[Morteza Saffari]] (Zapovjednik ratne mornarice)<ref>[http://www.iranfocus.com/modules/news/article.php?storyid=6475 Iran to hold large-scale naval war games]</ref>
** Brigadni general [[Mohammad Hejazi]] (Zapovjednik paravojske [[Basij]])<ref>[http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm Niruyeh Moghavemat Basij Mobilisation Resistance Force]</ref>
** Brigadni general [[Qassem Soleimani]] (Zapovjednik [[Quds]] specijalnih snaga)
* Iranska policija
** Brigadni general [[Esmaeil Ahmadi-Moghaddam]] (Vrhovni zapovjednik policije)
== Obrambeni budžet ==
''Glavni članak: [[Gospodarstvo Irana]]''
Iransko izdvajanje za obranu 2007. godine procijenjuje se na šest milijardi dolara prema Londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije. Prema glavi stanovnika to iznosi 91 dolar što je manji postotak od ostalih zemalja [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], izuzevši [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]].<ref>http://www.payvand.com/news/06/jun/1011.html</ref>
== Vojna industrija ==
''Glavni članak: [[Iranska vojna industrija]], [[Popis iranskog naoružanja]]''
Red 71:
Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref>. Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref>
Od 1992. godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov
Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hoot]], [[Kowsar]], [[Fateh-110]], [[Shahab-3]], [[Sajjil]], [[Ashoura]], [[Ghadr-110]], [[Fajr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava i bespilotnih letjelica za koje je Izrael tvrdio kako ga špijuniraju.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3990773.stm</ref> Godine 2006. Iran je koristeći bespilotne letjelice špijunirao američki [[nosač zrakoplova]] USS Ronald Reagan 25 minuta pri čemu nije otkriven radarima, nakon čega se sigurno vratio u iransku bazu.<ref>http://www.youtube.com/watch?v=ERn75VRlc-o</ref><ref>http://en.rian.ru/onlinenews/20060530/48833304.html</ref><ref>http://www.spacewar.com/reports/Iran_Uses_UAV_To_Watch_US_Aircraft_Carrier_On_Gulf_Patrol_999.html</ref>
Red 79:
Vjeruje se kako Iran razvija i [[ICBM]]/[[IRBM]] raketni program poznat kao [[Ghadr-110]] dometa 3,000 km, paralelno razvojem svemirskih raketa [[Safir (raketa)|Safir]] kojom je početkom 2009. lansirao [[satelit]] [[Omid]] u orbitu.
== Oružja za masovno uništavanje ==
''Glavni članak: [[Iranska nuklearna kriza]]''
[[Izrael]] i neke zapadne države optužile su Iran da razvija [[Nuklearna bomba|nuklearno oružje]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4031603.stm</ref>. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svojem je izvješću u veljači 2006. objavila kako nema dokaza za navedene optužbe. Istovremeno su i američke obavještajne službe objavile kako svi dostupni dokazi potvrđuju kako Iran ne razvija nuklearno oružje<ref>http://www.guardian.co.uk/world/2004/sep/14/iran</ref>.
Iran je ratificirao [[Konvencija o kemijskom oružju
Iran je također ratificirao i konvenciju o biološkom oružju 1973. godine<ref>http://www.opbw.org/convention/status.html</ref>. Iran posjeduje naprednu biološku i genetičku tehnologiju kojom se proizvodne cijepiva svjetske klase i za domaće potrebe i za izvoz.<ref>http://www.payvand.com/news/00/oct/1067.html</ref>
| |||