Oprašivanje – razlika između verzija

Ukriženo oprašivanje je oprašivanje uz pomoć čovjeka. Tako je čovjek ukrštavao biljke i dobio različite vrste biljaka.

Poznato je da prilikom oprašivanja poljoprivrednih kultura od svih [[pčela|kukaca]] "oprašivača", koji se nadopunjuju u svom vrijednom radu veliku možda i najveću ulogu imaju [[pčela|pčele]] kako one [[medonosna pčela|medonosne]] tako i [[solitarna pčela|pčele]] samice ([[Solitarne pčele|solitarne pčele]]), koje sa ostalim kukcima oprašuju i do 80% svih kultura, dok se oko 20% oprašuje pomoću [[vjetar|vjetra]] ili samooprašivanjem. U bogatijim [[država]]ma i naprednoj [[poljoprivreda|poljprivredi]] [[vlasnik|vlasnici]] parcela i poljoprivrednih kultura sklapaju posebne [[ugovor]]e sa pčelarima kako pojedincima tako i udrugama u svrhu osiguranja dovoljno broja oprašivača.

* [[hidrofilija]] - prenošenje peluda vodom

* [[anemofilija]] - prenošenje peluda vjetrom

* [[zoidofilija]] - prenošenje peluda životinjama

Pojedine [[biljka|biljke]] u svojoj su [[evolucija (biologija)|evoluciji]] razvile sposobnost samooprašivanja. Podudarnost u položaju [[antera]] i njuški [[tučak|tučka]] istoga [[cvijet]]a koja omogućuje samooprašivanje i samooplodnju. Kod samooprašivanja [[pelud]] s jednog [[cvijet]]a prelazi na stigmu tučka istog [[cvijet]]a. Samooplodne biljke koje se oprašuju pomoću vjetra nazivamo [[anemofilne biljke]]. One su evolucijom razvile takvu mogućnost oprašivanja, imaju sitnu (30-35 µm) i vrlo laganu pelud tako da je vjetar raznosi i do nekoliko kilometara uokolo. Pojedine su vrste razvile i dodatne oblike poput nekih vrsti [[Borovi|borbora]]a i imaju dodatne "mjehuriće za let". [[Anemofilne biljke]] zbog svog vrlo nesigurnog načina razmnoževanja moraju proizvoditi veće količine [[pelud]]i od [[entomofilne biljke|entomofilnih biljaka]].

Za oprašivanje u [[staklenik|staklenicima]] na zatvorenom prostoru samooprašivanje gotovo, da nije ni moguće. Pčele ovakav prostor brzo prihvate kao svoj [[teritorij]]/[[nastamba|nastambu]] pa time nisu prihvatljive. U [[staklenik|staklenicima]] su se kao oprašivači vrlo učinkovitima pokazali pčelinji veći i dalji rođaci [[bumbar|bumbari]]i. Oni se u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] se koriste od [[1988]]. Od tadašnje skromne početne primjene na 3% [[površina]] [[usjev]]a [[rajčica]], do [[1991]]. na 95% površina, a već [[1992]]. koriste se na 100% površina usjeva rajčica kod kojih su pokazali izuzetno dobre rezultate. Godine [[2004]]. bilježi se podatak o korištenju čak milijun kolonija [[bumbar]]a u oprašivanju stakleničkih nasada, a predviđa se da će do [[2007]]. godine staklenike oprašivati preko 1.500.000 [[bumbar]]skih [[kolonija]].

* [[Pčelarstvo]]

* [[Poljoprivreda]]

* [[Kukac]]

* [[Pčela]]

* [[Bumbar]]

* [http://www.pcelalarstvo.hr/karlovic Pčelarstvo Karlović]

* [http://www.kebet.net Uzgoj i prodaja bumbara Kebet]

* [http://www.pcelarstvo.hr Pčelarstvo online]

[[Kategorija: Biologija]]