Verzija na datum 16 juni 2013 u 15:51 uredi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 juni 2014 u 10:32 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 8: \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/84 \|država = {{flagcountry\|FRA}} <br /> <center>{{Lokacijska karta\|Francuska\|width=220\|float=center \|caption=\|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg\|marksize=10 Red 16: }}<small>Lokacija Opatije Vézelay u Francuskoj</small></center> }} '''Opatija Vézelay''', znana i kao '''Bazilika Svete Marije Magdalene''' ([[francuski jezik\|francuski]]: ''Basilique Sainte-Marie-Madeleine'') je bila [[manastir\|samostan]] ([[Benediktinci\|benediktinaca]] iz [[Opatija Cluny\|~~Cluny~~Clunyja]]ja) u [[Vézelay]]u u [[Francuska\|francuskom]] departmanu [[Yonne]] u pokrajini [[Burgundija\|Burgundiji]]. Benediktinska opatska crkva Svete Marije Magdalene iz [[12. vijek\|12. stoljeća]], zajedno sa svojim [[slika]]ma i [[skulptura]]ma na [[kapitel]]ima i [[portal]]ima, predstavlja jedinstveno remek-djelo burgundske [[Arhitektura romanike\|romaničke umjetnosti i arhitekture]], premda je veći dio izvanjskih skulptura uništen za vrijeme [[Francuska revolucija\|francuske revolucije]]. Crkva i brdo u Vézelayu su dospjeli na [[UNESCO]]v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi\|popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1979\|1979.]] godine. [[Datoteka:Basilique de Vézelay Narthex Tympan central 220608.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|<center>Središnji [[timpan]] [[portal]]a u [[narteks]]u s [[reljef]]om ''[[Sudnji dan\|Posljednjeg suda]]'']] == Povijest == [[Datoteka:VezelayDB145.jpg\|mini\|240px\|<center>Plan bazilike]] Još u ranom [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], netom nakon što ju je u [[9. vijek\|9. stoljeću]] osnovao [[Girard de Roussillon]], opatija Vézelay, smještena na jedinom brežuljku iznad prostranih polja i vinograda kojima protječe [[rijeka Cure]], postala je središnjim mjestom [[hrišćanstvo\|kršćanstva]]. Osobito je bila privlačna [[hodočasnik\|hodočasnicima]] na putu za [[Santiago de Compostela]] u [[Španija\|Španjolskoj]] zbog snažnog kulta [[Sveta Marija Magdalena\|Marije Magdalene]] i njenih [[relikvija]]. Godine [[1146\|1146.]], [[Sveti Bernard]] je tu propovijedao [[Drugi križarski rat]], a [[Filip August]] i [[Ričard I Lavlje Srce\|Rikard I. Lavljeg Srca]] su se tu sastali prije svog polaska na [[Treći križarski rat]] [[1190\|1190.]] godine. Također, poznato je da se kralj [[Luj Sveti]], tu volio odmarati. Red 24: Arhitekt [[Viollet-le-Duc]] ju je u [[19. vijek\|19. stoljeću]] spasio od uništenja i zaborava, te danas crkva sv. Marije Magdalene ostaje nezaobilazno remek-djelo romaničke umjetnosti. == Arhitektura == [[Datoteka:France laMadadleineVezelay tympanum a.jpg\|mini\|240px\|<center>[[Timpan]] [[portal]]a]] Bazilika Svete Marije Magdalene je izvorno bila jednostavni [[benediktinci\|benediktinski]] [[manastir\|samostan]], što se može vidjeti iz njene skromne [[fasada\|fasade]] i prostog plana latinskog [[krst\|križa]]. No, dojam njezine veličine može se dobiti tek hodanjem oko građevine; ona je duža od 120 metara. [[Narteks]], koji potječe iz [[1140\|1140.]] godine, je bio sastajalište hodočasnika koji su se u njegovoj sjeni pripremali za ulazak u obasjani [[interijer]]. Glavni brod iz [[1120\|1120.]] godine je visok 18 metara i sastoji se od 10 [[travej]]a (udaljenost između četiri stupa) iznad kojih se izmjenjuju svijetli i tamni [[luk]]ovi [[svod]]a. Na svakom [[stup]]u su isklesani [[reljef]]ni [[kapitel]]i koji prikazuju scene iz [[Biblija\|Biblije]] i života svetaca. [[gotika\|Gotički]] kor [[oltar]]a (iz kasnog 12. stoljeća) je izvor svjetla s centralnim trostrukim prozorom (triforium). U [[Karolinška država\|karolinškoj]] [[kripta\|kripti]] ispod oltara čuvaju se relikvije Marie Magdalene. [[Transept]] je produžen s južne strane redovničkom kućom i [[klaustar\|klaustrom]] iz 13. stoljeća. Red 36: </gallery> == Skulpture == Benediktinci iz [[Opatija Cluny\|Opatije u Clunyju]] smatraju kako svako umjetničko djelo mora biti dar Bogu i dar je od Boga, što primjenjuju u svakoj novoutemeljenoj benediktinskoj opatiji, pa tako i u Vazelayu. Blistav primjer [[Romanička skulptura\|romaničke skulpture]] i vrsno svjedočanstvo plastičnih vrijednosti [[burgundija\|burgundske]] škole su kapiteli polu-[[stup]]ova uz [[pilon]]e glavnog broda, ukrašeni snažnim [[reljef]]ima. Još glasovitiji i blistaviji je [[timpan]] ([[luneta]]) iznad dvodijelnih ulaznih vrata. Na njemu Krist dominantnih proporcija, u [[mandorla\|mandorli]] (vretenasti okvir) koja razbija kadar, prenosi apostolima svoje moći. Spisateljska milost mu struji iz vrhova prstiju i nadahnjuje učenike koji će njegovo učenje objavljivati svim narodima svijeta. Oni su pak prikazani na pločama što okružuju lunetu, a dolje, na drugom frizu kamenog nadrvatnika ([[arhitrav]]) uprizorena je povorka očajnika (u njoj ima i Pigmeja, i ljudi vučjih glava i drugih fantazmagoruičnih likova) <ref>Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ISBN 953-0-21319-0</ref> koji čekaju ishod Posljednjeg suda. Plastična snaga raste s dinamičnim nabojem izvijenih linija i grčevitim pokretima figura, s njom i strepnja, strah pred sudbinom, koji je neuki romanički vjernik zasigurno morao osjetiti kada bi se ulazeći u crkvu, susreo sa strogim upozoravajućim pogledom Krista suca. == Bilješke == {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat\|Basilique Sainte-Marie-Madeleine de Vézelay}} * [[Opatija Cluny]] == Vanjske poveznice == * [http://images.library.pitt.edu/cgi-bin/i/image/image-idx?c=vezelay&page=index Galerija detaljnih fotografija] * [http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/France/Vezelay/Vezelay.htm Adrian Fletcher, Paradoksno mjesto - Vezelay] {{Svjetska baština u Francuskoj}}

Opatija Vézelay – razlika između verzija