Razlike između izmjena na stranici "Nuklearna energija vezanja"

m/м
robot kozmetičke promjene
(sa hr)
 
m/м (robot kozmetičke promjene)
 
Budući su protoni pozitivno nabijene čestice, a neutroni bez [[Električni naboj|električnog naboja]], zaključuje se da je stabilnost stomske jezgre omogućena samo nekim vrlo jakim [[sila]]ma, koje održavaju nukleone zbijene u atomskoj jezgri ([[rezidualna jaka nuklearna sila]]). Nuklearna energija vezanja je u stvari [[Rad (fizika)|rad]] potreban da se atomska jezgra rastavi na svoje sastavne dijelove: protone i neutrone. Taj isti rad treba izvršiti pri zbližavanju nukleona u postupku stvaranja atomske jezgre.
 
== Defekt mase ==
Mjerenja [[Relativna atomska masa|atomskih masa]] atomskih jezgri pomoću [[Masena spektrometrija|masenog spektrografa]], pokazala su da je masa svakog atomskog jezgra uvijek manja od zbroja masa njegovih slobodnih nukleona (protona i neutron), od kojih je sastavljena. Razlika između zbroja masa protona i neutrona, koji grade neku atomsku jezgru, i same mase te atomske jezgre, naziva se '''defekt mase'''. S obzirom na [[Albert Einstein|Einstenovu]] [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalentnost mase i energije]] (E = m c<sup>2</sup>), proizlazi da se pri stvaranju neke atomske mase, jedan dio mase pretvorio u energiju, i to u nuklearnu energiju vezanja. <ref> [http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html] "4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija", Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.</ref>
 
=== Nuklearna energija vezanja po nukleonu ===
Ako se vrijednost nuklearne energije vezanja podijeli s brojem [[nukleon]]a u atomskoj jezgri, dobija se nuklearna energija vezanja po nukleonu ili specifična nuklearna energija vezanja. Tako na primjer ona za [[neon]]-20 iznosi 8,031 M[[eV]], dok za [[Olovo (element)|olovo]]-208 je 7,865 MeV. Iako su ova dva [[Kemijski element|kemijska elementa]] na različitim stranama [[Periodni sustav elemenata|periodnog sustava elemenata]], nuklearna energija vezanja po nukleonu im je gotovo jednaka.