Nilski krokodil – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hr wiki
 
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 12:
}}
 
'''Nilski krokodil''' (''Crocodylus niloticus''), jedna od tri vrste [[krokodili|krokodila]] koji žive u [[Afrika|Africi]] i druga najveća krokodilska vrsta. Nilski krokodili žive u Africi južno od [[Sahara|Sahare]] i na [[Madagaskar|Madagaskaru]]u. Na lošem su glasu jer napadaju [[čovjek|ljude]]. Iako vrsti ne prijeti [[izumiranje]], populacije u mnogim afričkim državama su u opasnosti od nestajanja.
 
Znanstveno ime ''Crocodylus'' dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''krokodeilos'' koja doslovno znači "šljunak koji gmiže" ili "iz rijeke Nila" (''kroko'' = ''šljunak''; ''deilos'' = ''gmizati'' ili ''čovjek'') i odnosi se na izgled krokodila. ''Niloticus'' na [[latinski jezik|latinskom]] znači nilski.
Red 21:
Nilski krokodili žive duž rijeka i jezera, nastanjuju slatkovodne [[močvara|močvare]], a u nekim slučajevima žive među estuarima i šumama mangrove.
 
Mogu se naći širom Afrike južno od Sahare pa sve do [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]. Također naseljavaju sjeverni deo Madagaskara i rijeku [[Nil]]. Ne tako davno nilski su krokodili su živeli u [[Izrael|Izraelu]]u, [[Jordan|Jordanu]]u i [[Alžir|Alžiru]]u. Više ne naseljavaju ni deltu Nila, ni priobalne dijelove [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].
 
== Izgled i građa tijela ==
Nilski krokodili imaju [[koža|kožu]] koja varira od sive do maslinasto-zelene boje, sa žuto-bijelim obojenim trbuhom sa donje strane od koje se prave skupocjeni predmeti. Kako postaju stariji, [[boja]] kože je sve tamnija. Koža je debela i sastavljena od [[kosti|koštanih]] elemenata u obliku ploča. Imaju dugačak i mišićav [[rep]]. Prednje noge imaju po pet prstiju, a zadnje su sa po četiri prsta spojena opnama za plivanje. Kao i [[sisavci]] imaju čvrsto nepce koje dijeli puteve [[zrak|zraka]]a od usne šupljine. Nozdrve, uši i oči se nalaze na vrhu [[glava|glave]], tako da je ostali dio tijela pod vodom. Posjeduju dva očna kapka i prozirnu opnu žmurnjaču koja leži ispod njih. Njihove snažne vilice su opremljene sa ukupno 64-68 oštrih [[zubi|zuba]] u obliku kupe. Sa svake strane usta se nalaze pet zuba na prednjem dijelu gornje vilice, 13 ili 14 u ostalom dijelu gornje vilice i 14 ili 15 zuba sa obje strane donje vilice. Nemaju pljuvačne žlezde i mokraćni mjehur. [[Želudac]] im je mišićav i sadrži kamenčiće za mljevenje [[hrana|hrane]]. Kao i kod [[ptica]] i sisavaca, [[srce]] je podijeljeno na dvije komore i dvije pretkomore.
 
[[Datoteka:Crocodylus niloticus.jpg|mini|desno|200px|Nilski krokodili u Disneyevom životinjskom carstvu]]
Red 31:
== Veličina ==
 
Nilski krokodil je najveći afrički [[gmaz]]. Dostiže dužinu do 5 metara, a rijetko kad i do 6.1 m. Odrasli mužjaci teže 500 kilograma, dok je bilo primjeraka od preko 900 kg. Kao i svi krokodili i kod nilskih je prisutan spolni [[dimorfizam]] - mužjaci su za 30% krupniji od ženki. Najveći živi primjerak je krokodil [[kanibalizam|ljudožder]] iz Burundija po imenu Gustav; vjeruje se da je dugačak 5, 5 m. Takvi [[div|divovi]]ovi su danas rijetki; mnogo više ih je bilo prije masovnog lova tijekom 1940-tih i 1950-tih godina.
 
== Parenje i razmnožavanje ==
[[Datoteka:Nile crocodile eggs.jpg|mini|desno|200px|Jaja nilskog krokodila]]
 
Mužjaci postaju spolno zreli kada dostignu dužinu tijela od oko 3 metara. Ženke su spolno zrele kada su od 2 do 2, 5 [[metar|metara]]a dugačke. Da bi narasli do te dužine, potrebno je da prođe oko deset [[godina]].
 
Tijekom sezone parenja, mužjaci privlače ženke rikom, udaranjem njihovim njuškama po [[voda|vodi]], izduhavanjem vode iz [[nos|nosa]]a i drugim oglašavanjima. Veći mužjaci nastoje da budu uspješniji u tom pothvatu. Kada uspiju privući ženku, počinju se međusobno dodirivati i maze svoje čeljusti i trepere pod vodom. Ženke polažu [[jaje|jaja]] dva mjeseca nakon parenja.
 
Gnježdenje traje u studenom ili prosincu, u [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] sušne sezone u sjevernoj Africi i kišne sezone na jugu Afrike. Najprivlačnije oblasti gnježdenja su [[pijesak|pješčane]] obale, riječna korita ili riječne obale. Ženka tada iskopava rupu nekoliko metara udaljenu od obale, duboku i do 50 [[centimetar|centimetara]]a. U nju će položiti između 25 i 80 jaja. Broj jaja varira od populacije do populacije, dok je prosječan broj oko 50. Više ženki se u blizini zajedno gnjezditi. Jaja su slična [[kokoši|kokošjim]], ali imaju mnogo tanju ljusku.
 
Nakon što ih snese, buduća [[majka]] jaja zakopava pijeskom, a inkubacija traje tri mjeseca. Mužjak obično ostane u blizini gnijezda da bi ga oba roditelja mogla [[obrana|braniti]] od bilo koga ko se približi njihovim jajima. Ženka napušta gnijezdo samo da bi se rashladila, tako što bi se samo nakratko zagnjurila u vodu ili sklonila u hladovinu. I pored prevelike roditeljske brige, ljudi, [[varani]] i druge životinje uspiju opustošiti gnijezdo dok je majka nakratko odsutna.
 
Prije nego što se trebaju izleći, mladi se oglašavaju proizvodeći [[zvuk|zvukove]]ove visoke frekvencije, slične zviždanju, što je znak da majka može otkopati [[gnijezdo]]. I mužjak i ženka imaju običaj da uzmu jaja u usta, prevrtajući ga između jezika i gornjeg nepca da bi pomogli mladima da probiju ljusku i izlegu se. Kada se izlegu, ženka vodi mlade ili ih čak stavlja u usta da bi ih prenijela do vode.
 
Krokodili su organizmi, poput [[kornjača]], čiji spol ne ovisi o [[genetika|genetici]], već od prosječne temperature tijekom njihove inkubacije. Ako je temperatura u gnijezdu ispod 31, 7  °C ili iznad 34, 5  °C na svijet će doći ženka. Mužjaci se kote jedino ako je temperatura u granicama raspona tih pet stupnjeva.
 
Mladi su oko 30 centimetara dugački kada se izlegu, i za toliko rastu svake godine. Majka će mlade štititi u naredne dvije godine. Ponekad ih nosi na leđima da bi spriječila da budu pojedeni od kornjača i vodenih [[zmija]]. Kada napune dvije godine, mladi su već oko 1, 2 metra dugački. Tada napuštaju oblast oko gnijezda, izbjegavajući teritorije starijih i krupnijih krokodila.
Red 54:
== Prehrana ==
 
Mladi se hrane [[kukci|kukcima]]ma i malim vodenim [[beskralješnjaci|beskralježnjacima]], ali ubrzo prelaze na krupniji ulov - jedu [[vodozemci|vodozemce]], gmazove i ptice. Kod odraslih krokodila, 70% prehrane čine [[ribe]] i drugi manji [[kralješnjaci]], iako mogu uloviti skoro svakog kralježnjaka koji dođe [[piće|piti]] vodu do obale, osim odraslih [[slon|slonova]]ova i [[vodenkonj|vodenkonja]]a. Poznato je da jedu [[zebre]], mlade vodenkonje, [[bivol]]e, [[pavijan]]e, [[gnu]]ove i druge [[antilopa|antilope]].
== Vanjske poveznice ==
* [http://eol.org/pages/795278/overview Nilski krokodil] na eol.org
 
[[Kategorija:Krokodili]]