Nekropola u Gizi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 13:
}}
 
'''Nekropola u Gizi''' je [[orešac (Vršac)#Istorija|arheološki lokalitet]] na Visoravni Gize u okolini [[Kairo|Kaira]] u [[Egipat|Egiptu]]. Ovaj kompleks antičkih monumentalnih građevina uključuje tri peiramide poznate kao [[Velike piramide|Velike piramide]], masivnu skulkturu [[Velika sfinga u Gizi|Velike sfinge]], nekoliko grobalja, radničko selo i industrijski kompleks. Nalazi se na na 9 kilometara unutar pustinje od starog grada [[Giza|Gize]] na reci [[Nil]] i oko 25 kilometara od centra grada [[Kairo|Kaira]]. Piramide su postale popularne u helenističkom periodu kada su postale jedno od Sedam svetskih čuda. To je najstarije svetsko čudo i jedino koje još uvek postoji.
 
== Piramide ==
Red 20:
 
{{glavni članak|Keopsova piramida}}
Keopsova piramida izgrađena je po nalogu faraona Kufua (kako su ga Egipćani zvali ili [[Keops]]a, kako su ga Grci zvali), vladara [[Četvrta egipatska dinastija|četvrte dinastije]], oko [[2560. pne.]] kao njegova grobnica. Tradicija gradnje piramida započela je u starom Egiptu kao otmenija varijanta [[mastaba|mastabe]], odnosno platforme koja natkriva kraljevsku grobnicu. Ova veza se najbolje može videti na primeru [[Zoserova piramida|Stepenaste piramide]] kralja [[Džoser|ZoserZosera]]a u [[Sakara|Sakari]] koju je podigao poznati egipatski arhitekta [[Imhotep]].
[[Datoteka:Giza-pyramids-uwm.png|thumb|Pogled iz vazduha na obradive površine oko Nila a u pozadini se vide piramide]]
[[Datoteka:Pedro II of Brazil in Egypt 1871.jpg|thumb|[[Ogist Mariet]] sa Pedrom II od Brazila i drugim tokom carske posete Nekropoli u Gizi 1871. godine]]
Red 35:
=== Kefrenova i Mikerinova piramida ===
{{Glavni članak|Kefrenova piramida}}
Pored Keopsove, na platou Gize nalaze se i piramide faraona [[Kefren|Kefrena]]a i [[Mikeren|Mikerina]] (Kefrenovog naslednika).
 
Kefrenova piramida je druga po veličini, ali je podignuta na višem tlu pa izgleda kao veća iako je 8 metara niža od Keopsove. Tavanica piramide je izrađena od ploča. Ulaz je sa severne strane. Na vrhu ove piramide očuvan je deo spoljašnjeg omotača (na slici).
Red 49:
Više od 4000 godina sfinga se uzdiže iznad peska egipatske pustinje. Duga je 73,5 metra, široka 6 metara i visoka oko 20 metara. Ispružene noge su duge oko 15 metara. Ostaci boje u ušima ukazuju na činjenicu da je skulptura originalno bila obojena živim bojama. Izgrađena je od brda blokova kamena krečnjaka preostalog od izgradnje [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]]. Pored sfinge podignut je [[hram]] koji leži u istoj liniji u kojoj je hram [[Kefrenova piramida|Kefrenove piramide]].
 
Sfinga je tokom vremena pretrpela mnoga oštećenja. Klesana je u [[krečnjak]]u a vremenom je došlo do zatrpavanje [[Skulptura |skulpture]] [[Pesak |peskom]] i obrušavanju zasutih delova. Prvi pokusi da se iskopaju zasuti delovi su se ostvarili tokom 1400-tih godina pne. kada je na osnovu odluka [[Tutmos IV |Tutmosa IV]] otkopana do vidljivosti prednje šape gde je postavljena [[stela]] na pomen ovog događaja.
 
Sfingi fali prvobitno otprilike jedan metar široki [[nos]] (njuška). Jako raširena legenda tvrdi da su ga odstrelili [[Napoleon I Bonaparta|NapoleonNapoleonovi]]ovi ratnici prilikom njegovih pohoda na [[Egipat]]. Ovo tvrđenje se ne zasniva na istini jer postoje slike pre Napoleonovih pohoda na kojima već nepostoji ovaj deo sfinge. Egipatski istoričar al-Makrizi pripisuje uništenje nosa sufijskom [[fanatik]]u imenom Muhamad Saim al-Dahr koji je bio ogorčen time što su seljeci poštovali sfingu da bi time poboljšali svoje prinose. Ovaj fanatik je za svoje delo bio obešen za vandalizam. Uništenje nosa trebalo je da se odigra godine [[1378]].
 
Godine [[1817]]. protekle su prva savremena iskopavanja koja je vodio kapetan Đovani Batista Kavidžlija koji je potpuno otkrio sfingine grudi. U potpunosti je otkopana [[1925]]. godine.
Red 59:
Kraljica Hentkaus I je sahranjena u Gizi. Njena grobnica poznata kao LG 100 i G 8400 se nalaze na centralnom području, pored Mikerinove piramide. Piramidalni kompleks kraljice Kentakus uključuje: njenu piramidu, piramidalni grad i hram.
 
== Radničko selo ==
Rad, koji je podrazumevao izradu, premeštanje i postavljanje velike količine stena koje su se koristile u izgradnji piramida, moglo bi da završe nekoliko hiljada obučenih radnika, zatim neobučenih radnika i pomoćne radne snage. Za ovakve projekte bili su neophodni i pekari, nosači vode, stolari i slično. Postoje oprečna mišljenja o tome koliki broj radnika je bio neophodan da bi se završio posao izgradnje projekata ove veličine. Grčki istoričar Herodot je posetio Gizu 450 godine p.n.e, i zapisao je da su gradnju piramida vršilo 400.000 ljudi 20 godina, a radili su u tromesečnim smenama po 100.000 ljudi u svakom trenutku.