Razlike između izmjena na stranici "Na Drini ćuprija"

Obrisano 7 bajtova ,  prije 8 godina
m
robot kozmetičke promjene
No edit summary
m (robot kozmetičke promjene)
Radnja romana se proteže na događaje vezane uz most i [[Višegrad]] u rasponu od četiri stoljeća, od početka njegove gradnje za otomanskih vremena pri kraju [[16. vijek|16. st.]], pa sve do prvih dana [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i rušenja [[most]]a. Most je objekt oko kojeg se isprepleću sudbine stanovnika Višegrada, [[muslimani|muslimana]], [[Pravoslavlje|pravoslavaca]], [[Jevreji|židova]] i doseljenih [[katoličanstvo|katolika]], koji igraju kratkotrajne dramske epizode u velikom teatru [[historija|historije]].
 
== Pozadina nastanka romana ==
Roman je Andrić napisao za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je nakon [[ambasador|ambasadorskih]]skih dana provedenih u [[Berlin]]u, završio u [[Beograd]]u [[1944]]. <ref name="bio">[http://www.ivoandric.org.rs/html/biografija.html Biografija Ive Andrića na portalu Ivo Andrić.org (pristupljeno: 24. 01. 2011.)]</ref>kao podstanar bez posla i prihoda (odbio je ponuđenu penziju okupatorskih vlasti<ref name="bio"/>), objavio ga je netom po oslobođenju [[1945]]. godine.<ref name="bio"/>
 
Inspiraciju za roman, Andić je pronašao u vlastitom životu - svoje djetinstvo proveo je u Višegradu kod strine Ane Matkovšik koja ga je othranila, kad mu je majka ostala bez prihoda nakon muževljeve smrti.
U Višegradu je završio osnovnu školu i poput svih višegradskih dječaka lovio krkušice i plote po [[Drina|Drini]] i gledao impresivni most.<ref name="bio"/>
 
Na roman je neosporno utjecala i njegova doktorska dizertacija: '''Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine'''(''Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirgung der turkischen Herrschaft'') koju je odbranio u [[Graz]]u [[1924]].
<ref name="dis">[http://www.ivoandric.org.rs/html/doktorska_disertacija.html Doktorska disertacija Ive Andrića na portalu Ivo Andrić.org (pristupljeno: 24. 01. 2011.)]</ref>
 
U tom radu nalazi se nukleus gotovo svih budućih Andrićevih zamisli utemeljenih na historijskoj građi, koju je prikupio pišući je. Ivo Andrić je u svojoj doktorskoj tezi svoju pažnju usmjerio na historijsku sudbinu sve četiri velike nacionalne zajednice tadašnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]; [[Srbi|Srbe]], [[Hrvati|Hrvate]], [[Turci|Turke]] i [[Jevreji|Židove]] i objektivno, bez literarne mistifikacije, sagledavao osobenosti i odnose među njima. <ref name="dis"/>
Osnovna teza dizertacije bila je da je Bosna i Hercegovina, svojim [[Geografija|geografskim]] položajem - prirodni most, poveznica između [[Orijent|istočne]] i [[Zapad|zapadne]] civilizacije, koja je zahvaljujući nesretnom spletu historijskih okolnosti (otomanski prodor u [[Evropa|Evropu]]) to prestala biti. Već je postala tamni [[ajalet|vilajet]] na rubu jednog carstva ([[otomansko Carstvo|otomanskog]]) pa je zatim opet postala mračni rubni dio novog carstva ([[Austro-Ugarska]]) a njezina prava sudbina je da bude most.
 
== O djelu ukratko ==
Roman počinje opisom [[višegrad]]ske kotline, [[Drina|Drine]] i Sokolovićeva mosta od 11 skladnih lukova isklesanih od banjskog kamena.
Zatim nas vraća na početak [[16. vijek|16. st.]] i opisuje otomanski [[danak u krvi]], kad ojađene majke i sestre trče uz kolonu [[Janjičari|janjičarskih sejmena]] ne bi li još jedanput ugledale glavu svog djeteta ili brata, koja viri iz sepetke na konju. Rijeka je konačan rastanak jer je majke i sestre nemogu preći, - to ostavi duboku bol u grudima jednog od tih mališana, za kojeg kasnije saznajemo da je postao [[vezir|Veliki vezir]] [[Mehmed-paša Sokolović]]. On daje da se o njegovom trošku izgradi most i tako se počinju nizati priča za pričom, naizgled nepovezane vremenom i prostorom - ali sa jednom vrhunskom misli koju izgovara '''Dauthodža Mutevelić''' {{Citat|da je naša sudbina na zemlji sva u borbi protiv kvara, smrti i nestajanja i da je čovek dužan da istraje u toj borbi i onda kad je potpuno bezizgledna.|Ivo Anrić: Na Drini Ćuprija, 2004., str. 68}}
[[datotekaDatoteka:Visegrad Drina Bridge 1.jpg|left|thumb|280px|[[Stari most u Višegradu|Sokolovićev most u Višegradu]] na [[Drina|Drini]]]]
Jezik Andrićeva romana je naizgled jednostavan i lako razumljiv, ali svaka riječ je duboko odvagnuta i skladno uklopljena. Jezik je kako neki kažu andrićevski - ekavica sa sintaksom koja je kadkad svojstvena hrvatskom kadkad srpskom, a vrlo često bosanskom. Ustvari to je jezik koji je Anrić dobro zapamtio u djetinstvu, kako je stvarno govorio narod toga kraja - [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (i vice versa).
 
Most kao nijemi svjedok pamti prividnu harmoniju različitih [[kultura]], [[Religija|vjera]] i [[narod]]a dok među njima u stvari vlada vječiti antagonizam. On je centralna točka oko koje se sve [[heraklit]]ovski stalno vrti i vidi jasnije nego drugdje.
 
== Izdanja ==
Roman Na Drini ćuprija, od svog prvog izdanja u Beogradu 1945. objavljen je i preveden na većini velikih svjetskih jezika i to u višekratnim izdanjima. Po broju izdanja i prodanosti je najpopularniji roman koji je ikada napisan na prostoru bivše Jugoslavije.
U [[Italija|Italiji]] je objavljeno 18 izdanja, roman je osobito popularan u [[Turska|TurskoTurskoj]]j gdje je objavljeno jedanaest izdanja knjige, preveden je i na male jezike poput [[Islandski jezik|islandskog]].
 
== Izvori ==