Razlike između izmjena na stranici "Moruzgve"

Dodano 16 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m/м (robot kozmetičke promjene)
| diversity = 46 families
}}
'''Moruzgve''', ponekad kod nas i '''morske anemone''' (lat. Actinaria) su često [[sesilni organizam|sesilni]], solitarni [[žarnjaci]] iz [[razred (taksonomija)|razredrazreda]]a [[koral]]ja koji imaju oblik [[polipi (žarnjaci)|polippolipa]]a šestozračne simetrije ''(lat. Hexacorallia)'', cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 ([[crvena moruzgva]] ima 196) vrlo pokretljivih [[lovka|lovki]] oko [[Usni otvor|usnog otvora]]. Za razliku od ostalih koralja, nemaju čvrst [[kostur]].
 
Žive uglavnom pojedinačno, pričvršćene pedalnim diskom i sekretom koji je ljepljiv za podlogu, ili lebde slobodno u moru. Ni vrste koje žive pričvršćene uz podlogu nisu potpuno sesilne i mogu se malo kretati praveći kružne pokrete ili čak plivati pomoću tentakula i valovitim pokretima diska.
Nastanjuju sva mora, a žive od plićaka pa do dubine od 10.000 metara. Poznato je više od 1.000 [[vrsta]], a u [[Jadran]]u su najpoznatije [[crvena moruzgva]] (''Actinia equina''), [[smeđa vlasulja]] (''Anemonia sulcata''), [[plaštena moruzgva]] (''Adamsia palliata'') i [[opnena voskovica]] (''Cerianthusmembranaceus''). [[Družbena moruzgva]] (''Calliactis parasitica'') prihvaća se na prazne kućice [[puževi|puževa]] u kojima žive neke vrste [[rakovi|rakova]] (Paguroidea).
 
Veličina im je različita, pa su ovisno o vrsti velike od jedan pa do 150 centimetara. Hrane se pretežno malim [[riba]]ma, [[rakovi]]ma i [[puževi]]ma, dok se neke hrane samo [[plankton]]om. Neke vrste žive u [[simbioza|simbiozi]] s drugim životinjama.
 
== Unutarnja građa ==
Šestozračna građa ogleda se u tome što im je unutrašnjost tijela ([[gastrovaskularna šupljina]]) podijeljena na komore pregradama (septama) kojih najčešće ima 6 ili 6n, mada se mogu naći i po 5 ili 10, ali nikada ih nema 8 (kao što je to kod oktokoralija). Od pukotinastih usta koje se nalaze na slobodnom kraju tijela polazi [[ždrelo|ždrijelo]] koje se završava u šupljini. Ždrijelo je povezano s tjelesnim zidom preko septi. Tjelesni zid je, kao kod svih žarnjaka, izgrađen od dva sloja [[stanica]]:
 
* [[epiderma]], vanjskog
* [[endoderm]]a, unutrašnjeg čije su stanice sa trepljama
 
Između ovih slojeva nalazi se dobro razvijen [[mezoglej]] u kojem su razbacane stanice.
Žarne stanice su razbacane po čitavoj površini tijela, ali su najbrojnije na [[lovka]]ma i oko usnog otvora. Epitelo-mišićne stanice izgrađene su od [[miofibril]]a koji su:
 
* na lovkama raspoređeni uzdužno
* oko usnog otvora radijalno raspoređeni.
 
[[Nervni sistem|Živčani sustav]] je difuzan, odnosno, izgrađen od živčanih stanica povezanih tako da grade mrežu u osnovi epidermisa i endodermisa.
 
Moruzgve se razmnožavaju uglavnom spolno, dok se neke usamljene jedinke mogu razmnožavati i bespolno, diobom i pupanjem. Najčešće su odvojenih su spolova sa gonadama koje se obrazuju na pregradama, mada ima i [[Hermafrodit|hermafroditnih]] vrsta. Kada spolne stanice sazriju dolazi do prskanja gonada i oslobađanja gameta u gastro-vaskularnu šupljinu. Oplodnja se vrši u toj šupljini, a zatim se oblikuje [[larva]] planula koja kroz usni otvor izlazi napolje. Larva jedno vrijeme pliva, pa se spušta na dno i izraste u [[polipi (žarnjaci)|polippolipa]]a.
 
== Literatura ==
* Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
* Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
* Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
* Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
* Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
* Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
* Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
* Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
* Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bionet-skola.com BioNetŠkola]
* [http://www.zivotinjsko-carstvo.com/bioskolos/beskicmenjaci.php Bioskolos]
* [http://web.nhm.ku.edu/inverts/carlgren_1949/actiniaria.html Order Actiniaria]
* http://www.actiniaria.com
* [http://www.news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=7438 Anemone Armies Battle to a Standoff]
 
[[Kategorija:Koralji]]