Mira Kolar-Dimitrijević: Razlika između izmjena

m
robot kozmetičke promjene
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m (robot kozmetičke promjene)
'''Mira Kolar-Dimitrijević''' ([[Koprivnica]], [[9. 7.|9. srpnja]] [[1933]]. ), [[Hrvatska|hrvatska]] [[historija|povjesničarka]].
 
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević rođena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine, a obitelj joj je podrijetlom iz [[Virje|Virja]] i Ferdinandovca. Pučku školu je završila u Koprivnici, a građansku školu u Virju. Maturirala je na koprivničkoj gimnaziji, a nakon toga je studirala povijest, arheologiju i informatiku. Nakon završenog studija radila je Državnom arhivu [[Zagreb|Zagreba]]a ([[1960|1960.]]-[[1964|1964.]] ), Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta (danas Hrvatskog instituta za povijest), a od [[1966|1966.]] je znanstvena djelatnica u Institutu za historiju radničkog pokreta (Hrvatskom institutu za povijest) gdje ju je pozvao raditi tadašnji ravnatelj dr. [[Franjo Tuđman]]. U Institutu se bavili radnim slojevima od 1918. do 1941. godine te je doktorirala [[1978|1978.]] s radom «Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od [[1918|1918.]] do [[1941|1941.]] godine. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis «Povijesni prilozi» i bila prva njegova urednica ([[1982|1982.]] -[[1988|1988.]] ), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do [[1988|1988.]] kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavala gospodarsku povijesti i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu [[2003|2003.]] godine. Nakon toga na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje hrvatsku povijest 19. stoljeća.
 
Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević autor je ukupno dva osnovnoškolska i dva gimnazijska udžbenika iz povijesti (u nakladi izdavačke kuće «[[Meridijani]]») u kojima se pobrinula na dostojnu zastupljenost u slici i tekstu prostora [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] i njenih značajnih ljudi. Ista je utemeljila Sekciju za gospodarsku i socijalnu povijest HNOPZ-a te gdje od [[2002|2002.]] do [[2004|2004.]] bila voditeljicom odnosno moderatorom. Također je osnovala Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Mira Kolar je uvaženi međunarodni stručnjak za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Republici Hrvatskoj. Urednica je časopisa za gospodarsku povijest i povijest okoliša "[[Ekonomska i ekohistorija]]" (urednik je s njom još [[Hrvoje Petrić]]).
Iz hrvatske povijesti napisala je sljedeće knjige:
* Radni slojevi Zagreba 1918. do 1931. Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1973., str. 1-450.
* Socijalne prilike i klasna borba u Vinkovcima međuratnog razdoblja. [[Samoupravna interesna zajednica|SIZ]] kulture općine Vinkovci, Vinkovci, 1977., str. 1-166.
* INA - Rafinerija nafte Sisak 1927-1977. (u koautorstvu sa Zlatkom Čepom), Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske i muzej grada Siska, Sisak, 1977. str. 29-108.
* Ivanić grad. Prošlost i baština. (u koautorstvu s Milanom Kruhekom), Narodno sveučilište, Ivanić-Grad, 1978., str. 71-99.
* Položaj radničke klase u Sremu od 1918.-1941., Institut za istoriju Vojvodine, Novi Sad, 1982, str. 1-307.
* Drvni kombinat "Ivo Lola Ribar" u Sremskoj Mitrovici. (u koautorstvu s Pricom i Miloševićem), Sremska Mitrovica, 1985., str. 1-77.
* Radna organizacija "Jugorapid" 1855-1985. Prilog razvoju turpijarskog obrta i metalne industrije Hrvatske. (u koautorstvu s Dragutinom Feletarom), Zagreb, 1986., str. 1-128.
* Ivan Krndelj. Radnički tribun. Radničke novine, Čitluk - Zagreb 1988., str. 1-272.
* Kratka povjesnica Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. (u koautorstvu s D. Feletarom), Izd. kuća "Feletar", Zagreb, 1994., str. 1-63.
* Prvo zagrebačko dobrotvorno društvo "Društvo čovječnosti" 1846-1946. Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", Židovska općina Zagreb, Zagreb, 1998., str. 1-124.
* Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća. VDG Njemačka narodnosna zajednica. Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 2001., str. 1-330.
* Povijest Hrvatskog Radiše (1903.-1945.) Spomenica povodom 100-te godine osnutka, Dom i svijet, Zagreb 2003., str. 1-400.
* Iz gospodarske povijesti Siska, Sisak 2005.
 
20.730.146

izmjena