Mihajlo VIII Paleolog – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
n / č
 
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 4:
| slika = [[Datoteka:Michael VIII Palaiologos (head).jpg|260px]]
| opis = <center>[[Freska]] sa [[portret]]om Mihajla VIII Paleologa
| vladavina = [[1259]]. - [[1261]] (kao [[Nikejsko Carstvo|nikejski]] [[car]] zajedno sa [[Janis IV Laskaris|Janisom IV Laskarisom]])<br />[[1261]]. - [[1282]]. (kao [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantski]] [[car]] / od [[1272]]. zajedno sa sinom [[Andronik II Paleolog|Andronikom II Paleologom]]
| krunidba =
| ostale titule =
Red 28:
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca=Manojlo Paleolog<br />[[Andronik II Paleolog]]<br />Konstantin Paleolog<br />Irina Paleolog (bugarska carica)<br />Ana Paleolog<br />Evdokia Paleolog<br />Teodora Paleolog<br />Evrosina Paleolog<br />Marija Paleolog
| obitelj=
| dinastija = [[Paleolozi]]
Red 35:
| majka=Teodora Angelina Paleolog
}}
'''Mihajlo VIII Paleolog''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Μιχαήλ Η΄ Παλαιολόγος) ([[1224]]. ili [[1225]]. - [[Trakija]], [[11. decembar]] [[1282]].) prvo je bio [[Nikejsko Carstvo|nikejski]] [[car]] od [[1259]]. do [[1261]]., a zatim i [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantski]] [[car]] od [[1261]]. do [[1282]]. On je uspio obnoviti [[Grci|grčku]] vlast nad Bizantom, nakon 57 godina [[Latinsko carstvo|latinske]] dominacije i osnovati [[Paleolozi|Dinastiju Paleologa]], posljednju i najdugovječniju bizantsku [[dinastija|dinastiju]]. <ref name=brit/>
== Biografija ==
''Mihajlo'' je bio potomak nekoliko bivših [[car]]skih [[dinastija]]; [[Duka (dinastija)|Duka]], [[Angeli (dinastija)|Angeli]] i [[Dinastija Komnina|Komnin]], unatoč tome njegovo djetinstvo je proteklo prilično jednolično, po carskim palačama u [[İznik|Nikeji]] i [[Nikomedija|Nikomediji]] u kojima je sanjario o ponovnom povratku u.[[Istanbul|Konstatinopolis]] i slamanju [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]]. <ref name=brit/>
Red 44:
Ni danas se nezna dali je [[Istanbul|Konstatinopolis]] pao zahvaljujući pomno isplaniranoj strategiji ili zbog spleta nesretnih okolnosti, ili zbog oba dva razloga, ali je on doista pao pod navalom njegovih [[general]]a u [[jul]]u - [[1261]]. <ref name=brit/>To je izazvalo val oduševljenja po čitavoj [[Grčka|Grčkoj]], u tom trenutku, malo tko je bio svjestan činjenice da se centar moći pomaknuo iz [[Mala Azija|Male Azije]] u [[Evropa|Evropu]]. S druge strane kad su bizantski carevi postali toga svjesni, toliko su se usmjerili prema Evropi, da je to postalo sudbonosno za carstvo, jer su zanemarili svoje istočne granicama i prepustili [[Mala Azija|Malu Aziju]] - [[Seldžuci|Turcima Seldžucima]]. <ref name=brit/>
 
Od samog stupanja na [[tron]] ''Mihajlov'' položaj na prijestolju bio je neizvjestan, jer je sa svih strana bio okružen [[Latinsko carstvo|Latinima]] koji su željeli restauraciju [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]]. Posebno aktivan i opasan bio je [[Baudouin II Konstatinopoliski|Baudouin II]], posljednji [[Latinsko carstvo|latinski]] car [[Istanbul|Konstatinopolisa]]. <ref name=brit/>U svojim manevrima da se vrati na prijestolje, i svrgne ''Mihajla'', - Baudouin II je nakraju ušao u [[diplomacija|diplomatski]] i bračni savez sa [[Charles I Anžuvinski|Charlesom I Anžuvinskim]] [[brat]]om [[Francuska|francuskog]] [[kralj]]a [[Luj IX., kralj Francuske|Louisa IX.]]. Čovjekom koji je po mnogo čemu bio gotovo ravan ''Mihajlu'', najsposobnijem zapadnom diplomatu, vičnom svakakvim intrigama. On se na [[Papa|papin]] poziv uputio u [[Južna Italija|Južnu Italiju]], gdje je zbacio sa [[tron]]a posljednje predstavnike [[Švapska|švapske]] [[dinastija|dinastije]] - [[Hohenstaufen]]; [[Manfred Sicilijanski|Manfreda]] i [[Konradin]]a, iz [[Palermo|Palerma]] i [[Napulj]]a i gotovo odmah upro pogled preko [[Balkan]]a na [[Istanbul|Konstatinopolis]]. Njegove želje bile su doista [[Julije Cezar|cezarovske]], htio je ponovno stvoriti veliko carstvo i spojiti [[Istok]] i [[Zapad]]. <ref name=brit/>
 
U zamjenu za [[Papa|papino]] obećanje da će obuzdati [[Charles I Anžuvinski|Charlesove]] planove da napadne [[Istanbul|Konstatinopolis]], ''Mihajlo'' je obećao da će ostvariti vjersko jedinstvo [[Grčka pravoslavna crkva|Grčke crkve]] s [[Vatikan]]om. <ref name=brit/>To njegovo obećanje izazvalo je nasilno protivljenje većine ''Mihajlovog'' vlastitog naroda, koji se protivio uniji iz [[Doktrina|doktrinarnih]] razloga. [[Kler]] se usprotivio dijelovima [[Rimski obred|latinske liturgije]] vezanim uz [[Filioque]] (Vjerujemo u Duha Svetoga... koji izlazi od Oca i Sina) i korištenju azime (beskvasni [[kruh]]) kod [[Euharistija|euharistije]]. <ref name=brit/>